Priopćenje za tisak s XI. plenarnog zasjedanja HBK

Od 2. do 4. listopada u prostorijama bogoslovskog sjemeništa u Đakovu održano je jedanaesto plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Ovom zasjedanju HBK tako?er su prisustvovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, subotički biskup Janoš Penzeš, te kotorski biskup Ilija Janjić. Koncelebriranu misu u đakovačkoj katedrali uoči samog zasjedanja povodom 14. obljetnice posvete đakovačke katedrale, zajedno sa svim članovima HBK, predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharia, a propovijedao je biskup đakovačko-srijemski Airil Kos.
Zasjedanje je otvorio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kardinal Franjo Kuharić pozdravivši prisutne članove, ističući da je povod zasjedanja HBK u Đakovu biskupsko ređenje pomoćnog biskupa Đure Gašparovima koje će biti održano po završetku plenarnog zasjedanja HBK, 5. listopada ove godine. Predsjednik HBK je izrazio radost zbog novog elana HBK i istaknuo da hrvatski biskupi očekuju njegovu stručnu i bratsku suradnju. Potom se kardinal Kuharić osvrnuo na nedavnu iznenadnu smrt šibenskog biskupa Srećka Badurine. “Smrt biskupa Badurine, dosadašnjega potpredsjednika HBK, koji je osobno sudjelovao u pripremi ovog zasjedanja, sve nas je bolno iznenadila. Nosimo ga u svojim molitvama i zahvalnom sjećanju. Biskup Badurina je u ovoj biskupskoj konferenciji ulagao cijeloga sebe, svoje znanje, čovječnost i nadasve ljubav prema Crkvi”, istaknuo je na početku zasjedanja kardinal Kuharić. Također su pročitana pisma sarajevskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića i riječko-senjskog nadbiskupa Antona Tamaruta koji su izrazili žalost što nisu mogli sudjelovati na zasjedanju i uputili najbolje želje za plodni tijek zasjedanja.
Jedna od prvih točaka zasjedanja bio je izbor na dužnosti koje je u ustrojstvu HBK obavljao pokojni šibenski biskup Sreako Badurina. Za novog potpredsjednika HBK izabran je nadbiskup metropolit splitsko-makarski Ante Jurić. Potom se pristupilo izboru elana Komisije HBK za odnose s državom. Izabran je dubrovački biskup Želimir Puljić a na mjesto predsjednika te komisije izabran je krčki biskup i apostolski administrator riječko-senjske nadbiskupije Josip Bozanić. Za elana Komisije za odnose s Srpskom Pravoslavnom Crkvom umjesto pokojnog biskupa Badurine izabran je novozaređeni pomoćni biskup đakovačko-srijemski Đuro Gašparović. Kako je preminuli biskup Badurina bio imenovan delegatom HBK za ekumensko zborovanje u Grazu 1997. godine, odlučeno je da će ga na tom zborovanju zamijeniti đakovačko-srijemski biskup koadjutor Marin Srakić.
Potom su biskupi predsjednici Vijeaa, Odbora i Komisija HBK predočili. Po prethodno izraženoj želji hrvatskih biskupa da se vjernicima posvijesti svetinja nedjelje kao dana Gospodnjega, za ovo zasjedanje je pripremljen nacrt dokumenta o svetkovanju nedjelje. Nacrt je predočio dubrovački biskup Želimir Puljić. Naziv dokumenta je “Slavljenje dana Gospodnjeg na prijelazu u treće tisućljeće”. U nacrtu biskupskog dokumenta, koji polazi od biblijske i teološke utemeljenosti blagdana nedjelje, kroz povijesno duhovnu analizu čašćenja nedjelje u hrvatskom narodu, pozornost se posvećuje, ne toliko nedjelji kao danu istinskog odmora, već više kao danu prave duhovne obnove i učvršćivanja obitelji u vjeri, pobožnosti i zajedništvu. Biskupi su izrazili nadu da će taj dokument moći ponuditi vjernicima već nakon proljetnog zasjedanja HBK.
O programima vjeronauka za osnovne i srednje škole izvijestio je đakovačko-srijemski biskup koadjutor Marin Srakić. Usvojen je jedan od ponuđenih programa i bit će dorađen do kraja prosinca ove godine kako bi konačna verzija bila predočena na proljetnom zasjedanju HBK.
Govoreći o materijalnim stradanjima crkvenih zdanja i potrebi gradnje novih crkava, biskupi pogođenih biskupija su predočili listu prioriteta gradnje crkava. Prednost imaju one crkve gdje je brojno stanovništvo ostalo bez sakralnog prostora.
Na zahtjev Papinskog vijeća za obitelj da HBK uputi izvještaj o programima o seksualnom odgoju, biskupi su analizirali pristup toj temi u udžbenicima osmogodišnjih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Primijećeno je da školski udžbenici ljudskoj spolnosti prilaze dosta određeno premda se prvotno spolnosti pristupa kroz prizmu biologije i fiziologije. No, istaknuto je da je pristup spolnosti najnegativniji u medijima, posebno u nekim časopisima za mlade, a nerijetko i na malim ekranima. Stoga su biskupi još jednom istaknuli potrebu ozbiljnijeg crkvenog lista ili časopisa za mladež, koji će moći utjecati na moralni život mladih. Zbog važnosti spolnog i moralnog odgoja u sve sekulariziranijem svijetu, biskupi su odlučili predložiti Katoličkome bogoslovnom fakultetu da se jedan svećenički tečaj posveti zdravom spolnom odgoju prema uputama dokumenata Svete Stolice. Konstatirajući činjenicu da su mladi sve više prepušteni izazovima suvremenih sredstava zabave i da je sve manje organizacija koje se bave isključivo mladeži, biskupi također pozivaju crkvene djelatnike neka započnu osnivati društva koja će promicati ideale, zdravi rast osobnosti i ćudorednu čistoću mladih. Posebno se traži od župnika da mlade uključuju u katoličke organizacije.
Razmatranje središnjeg pitanja prošloga plenarnog zasjedanja posvećenog životu i djelovanju svećenika u Crkvi u Hrvata danas, nastavljeno je i na ovom zasjedanju. Polazeći i dalje od činjenice da je život svećenika za današnje vrijeme veliki izazov, u središtu biskupskog razmatranja bila je uloga bogoslovnih sjemeništa kao sredine u kojoj se odgajaju budući svećenici. U važnost odgoja u sjemeništima biskupe je uveo rektor đakovačkog sjemeništa profesor mr. Josip Bernatović. U svom izlaganju ukazao je na važnost ozračja u kome se odgajaju budući svećenici. Biskupi su istakli da posebno u današnjem vremenu punom izazova, upravo ta duhovna, psihološka i socijalna klima u velikoj mjeri određuje lik svećenika kao čovjeka i vjernika. Govoreći o svećeničkim kandidatima, biskupi su izmijenili iskustva svećeničkih kandidata koji nisu prošli malo sjemenište. Posebna točka biskupskih razmišljanja bilo je pitanje je li došlo vrijeme da svećenički kandidati odlaze u vojsku ili pak neku civilnu službu. Dogovoreno je da će provedbu ove točke preuzeti Komisija HBK za odnose s državom. Točka kojoj su se biskupi također podrobnije posvetili bila je razrada plana šeste pastoralne godine studija za svećeničke kandidate.
Biskupi su se zadržali i na pitanju osnivanja novih biskupija. Rečeno je da je u tome postignut određeniji napredak. Što se tiče novih biskupija na prostoru sadašnje zagrebačke nadbiskupije spisi su već proslijeđeni u Rim. Istaknuto je da se određeniji prijedlozi o uspostavi ličke biskupije mogu očekivati na sljedećem, proljetnom zasjedanju HBK.
Analizirajući već davno uočene potrebe upoznavanja hrvatskih vjernika sa socijalnim naukom Crkve, biskupi su odlučili osnovati “Centar za proučavanje i širenje socijalnog učenja Crkve” koji će biti pod pokroviteljstvom Vijeća HBK za laike.
Za nedjelju Caritasa, 15. prosinca ove godine, biskupi su pripremili prigodno pismo.
Svjesni uloge javnih glasila i nezaobilazne potrebe medijske evangelizacije, biskupi su na ovom zasjedanju odlučili da treba pristupiti svim potrebnim radnjama kako bi se u proljeće započelo s emitiranjem programa Hrvatskoga katoličkog radija.
Pred kraj zasjedanja biskupi su raspravljali o kandidatima za novog rektora Hrvatskoga papinskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu.
Drugog dana zasjedanja biskupi su pošli u matičnu kuću sestara Sv. Križa gdje je predsjednik HBK, kardinal Franjo Kuharić predvodio koncelebriranu misu.

Tiskovni ured HBK