Nekoliko tjedana nakon posjeta pape Lava XIV. Francuskoj tamošnji su biskupi predstavili konkretne inicijative koje se, među ostalim, odnose na zaštitu života u kontekstu legalizacije eutanazije, pomoć žrtvama spolnog nasilja, budućnost katoličkoga školstva te sudjelovanje Crkve u raspravi uoči predsjedničkih izbora 2027. godine.

U priopćenju sa zasjedanja naslovljenom „Od plodova posjeta Lava XIV. do izazova u društvu” predstavljene su odluke i smjernice djelovanja koje će utjecati na život francuskih biskupija i crkvenih ustanova. Predsjednik Francuske biskupske konferencije, marsejski nadbiskup kardinal Jean-Marc Aveline, u homiliji na završnom misnom slavlju pozvao je na kršćansku budnost, dijalog i nadu.

Jedna od najvažnijih odluka zasjedanja bila je usvajanje programa potpore osobama koje su kao punoljetne postale žrtve spolnog nasilja koje su počinili klerici. Početak provedbe programa planiran je za prvo tromjesečje 2027. godine.

Dosadašnji sustavi pomoći obuhvaćali su ponajprije osobe koje su u trenutku zlostavljanja bile maloljetne. U tu je svrhu osnovano Neovisno nacionalno tijelo za priznanje i odštetu (Inirr), koje je 1. rujna 2026. naslijedilo Neovisno nacionalno tijelo za potporu žrtvama spolnog nasilja u Crkvi (Iniave).

Predstavnici novoga tijela tijekom zasjedanja u Lurdu predstavili su njegovu strukturu. Biskupi su također izglasovali uspostavu zasebnoga sustava pomoći punoljetnim žrtvama zlostavljanja koje su počinili pripadnici biskupijskoga klera. Podrobna pravila njegova djelovanja bit će predstavljena naknadno.

Biskupi su razmatrali i posljedice zakona kojim se dopuštaju eutanazija i potpomognuto samoubojstvo. U kontekstu pripreme provedbenih propisa analizirali su pravne i pastoralne izazove s kojima se suočavaju katoličke zdravstvene ustanove.

U pismu upućenom tim ustanovama potaknuli su ih na vjernost etičkim načelima i poštovanje dostojanstva svakoga ljudskog života te ih pozvali da se suzdrže od moralno nedopustivih postupaka.

Pritom su podsjetili na riječi koje je Lav XIV. izrekao tijekom posjeta Francuskoj: „Oduzimanje života ne može se smatrati normalnim. Ono što je zakonito nije nužno i moralno.”

Naglasili su da zakonsko dopuštanje određene prakse ne znači i njezinu moralnu dopustivost. Zadaća katoličkih ustanova ostaje pratiti bolesne i umiruće uz poštovanje njihova dostojanstva, bez poistovjećivanja skrbi s namjernim ubrzavanjem smrti.

Uoči predsjedničkih izbora 2027. godine francuski su biskupi najavili aktivnije sudjelovanje u javnoj raspravi. Kritizirali su prevlast površnih napada nad konstruktivnim dijalogom te najavili službena očitovanja, posjete važnim mjestima i susrete s osobama aktivnima u društvenom životu.

Biračima ne namjeravaju predlagati određenoga kandidata, nego im žele pomoći u građanskom razlučivanju, oslanjajući se na katolički socijalni nauk i načelo općega dobra.

Kardinal Aveline istaknuo je u homiliji da društvu, unatoč postojećim podjelama, trebaju prostori susreta i dijaloga. „Naše društvo, što vidimo iz tjedna u tjedan, treba to ulje susreta, to ‘ulje u zupčanicima’ koje omogućuje razgovor, raspravu i debatu, uz poštovanje razlika i odbacivanje nasilja”, rekao je.

Važna tema zasjedanja bila je i budućnost katoličkoga odgoja i obrazovanja. Biskupima se pridružilo gotovo 80 ravnatelja biskupijskih škola i odgojno-obrazovnih ustanova. Zajednički dan promišljanja i molitve bio je posvećen suvremenim odgojnim izazovima, odnosima nastavnika i učenika te misijskoj dimenziji katoličkoga školstva.

Sudionici su, među ostalim, poslušali izlaganje vlč. Thierryja Magnina, doktora teologije i prirodnih znanosti, o sve većoj ulozi umjetne inteligencije u obrazovanju. Razgovarali su i o načinima primjene donesenih zaključaka u pojedinim biskupijama.

Rasprava se nadovezala na nedavno pismo pape Lava XIV. francuskim biskupima u kojemu je podsjetio da „katoličko školstvo ne smije odustati od svojega odgojno-obrazovnog projekta usmjerenog na Krista”. Biskupi su istaknuli da poslanje katoličkoga školstva nije ograničeno na prenošenje znanja, nego obuhvaća i odgoj utemeljen na kršćanskoj viziji čovjeka.

Tijekom plenarnoga zasjedanja analizirane su i društvene napetosti te nasilni izgredi iz proteklih tjedana. O promjenama u Francuskoj govorio je Jérôme Fourquet, direktor Odjela za ispitivanje javnoga mnijenja istraživačkoga instituta IFOP.

Biskupi su upozorili na mlade koji tragaju za smislom života te razmatrali kako Crkva može odgovoriti na njihove potrebe u društvu obilježenom podjelama.

Kardinal Aveline naveo je primjer susreta mladih i pripadnika žandarmerije koji je omogućio svećenik, kapelan u javnoj srednjoj školi i policijskim postrojbama. Pozvavši obje skupine u župni ured, pružio im je prigodu za razgovor i međusobno upoznavanje.

„Čini mi se da je ova mala, stvarna priča poput prispodobe o misiji Crkve: služiti susretu; osluškivati želje i strahove koje je često teško izraziti; cijeniti dostojanstvo svake ljudske osobe; vraćati svakome hrabrost za svladavanje životnih kušnji”, rekao je kardinal.

Biskupi su razgovarali i o mjestu siromašnih i najranjivijih osoba u kršćanskim zajednicama, među ostalim u sklopu inicijative „Mjesto i glas siromašnih”. Razmotrili su i djelovanje organizacije Corref & Cie, koja pomaže redovničkim zajednicama u teškim okolnostima, osobito zbog starenja članova i smanjenja njihova broja.

Prije završne mise biskupi su se upoznali s pripremama za Svjetski dan mladih u Seulu 2027. godine.

Kardinal Aveline u homiliji se osvrnuo na poruku Lava XIV. upućenu mladima. Citirao je Papine riječi: „Kršćanska hrabrost nije hrabrost ‘protiv’ nečega ili nekoga, nego hrabrost ‘za’ – za život, za istinu, za slobodu, za pravednost.”

Time je istaknuo pozitivnu dimenziju kršćanskoga angažmana, koji se ne bi trebao svoditi samo na protivljenje određenim društvenim pojavama i zakonskim promjenama, nego se ponajprije izražavati u obrani ljudskoga dostojanstva i izgradnji nade, prenosi KTA pozivajući se na portal Tribune chrétienne.