Novosti

PRIPRAVA ZA SAKRAMENT ŽENIDBE

06.06.1996. / 00:00

Kardinal Alfonso Lopez Trujillo, predsjednik Papinskog vijeaa za obitelj, autentieno prikazuje i tumaei najnoviji dokument toga vijeaa. Prikaz prenosimo iz vatikanskog dnevnika “L’osservatore romano”.

1. Posebna priprava za sakrament ženidbe postala je danas u Crkvi pastoralna hitnost, s nekim novim potezima u okviru nove evangelizacije. Zašto je, me?utim, sve ono što godinama nije imalo veliku važnost i za što se nije osjeaala posebna potreba danas žurni zahtjev?
Razlog je u jakoj i neoeekivanoj promjeni podijeljenog gledanja na presudnu važnost braene ustanove za braeni par, za djecu i za društvo: promjena koja je zasjenila tu središnju istinu.
Zapravo je u brojnim društvima uvedena, na nekritiean naein, ideja po kojoj drugi oblici suživota, suglasnoga slobodnog zajedništva, imaju vrijednost poput one koja se priznaje braku, kao da su izjednaeeni.
U tolikim je slueajevima smanjeno uvjerenje o potrebnoj postojanosti i odgovornosti zajedniekog života i ljubavi braenih drugova.
Društvo je obasuto porukama koje zastupaju, u “slobodi”, sreau koju evrsta zajednica pred Bogom i društvom nikada ne bi mogla, po njihovu mišljenju, pružiti.
Einjenica je da se danas mnogi mladi ne žele više vjeneati ili odga?aju vjeneanje za druga vremena, a istodobno raste broj rastava.
U prošlosti, obitelj zasnovana na braku, bila je priznata; imala je jaka sredstva obrane (raširena obitelj bila je kao zaštita i bedem) i društvo je štitilo brak, svjesno njegova znaeenja za zajednieko dobro.
Danas ta zajednica, pogo?ena i ugrožena, s manjom moguanosti otpora, zahtijeva da priprava za brak ne bude nešto što se pretpostavlja, što se predvi?a kao sigurno, nego da se prizna kao pravi i hitni pastoralni zahtjev, koji nije ogranieen samo na uobieajene pripravnieke teeajeve.
U takvim okolnostima i moguanostima Papinsko vijeae za obitelj pozvano je ponuditi jasne smjernice.
Ta se tema obieno razra?uje u pohodima biskupa ad limina i svagdanja je briga obiteljskih pokreta. Istina je da je uvijek postojala odre?ena vrst priprave, možda ne jasna i sistematska, uglavnom prenošenjem vrijednosti u krugu obitelji. Ali Crkva nije pokazivala veliku žurbu na tom podrueju, premda je nastojala utvrditi neke ženidbene uvjete, na podrueju “zapreka” ili smetnji za brak. Ali možda su to za neke bili više pravni aspekti negoli pastoralni – premda uvijek važeai i aktualni. Danas je priprava stavljena, kao što smo rekli, u okvir evangelizacije, jer obitelj je “Radosna vijest” (usp. Familiaris consortio), i još konkretnije, nove evangelizacije, na koju nas Papa poziva. Danas postoji odre?ena novost u potrebi priprave zaruenika za brak u župnim zajednicama, nadasve uz pomoa obitelji i laika, da se izbjegne da sadašnji moralni vihor iskorijeni braenu ustanovu i osudi na poraz tolike braene parove koji neae naai ni sreau ni mir, ni razvoj vlastite osobnosti izvan braka, koji Bog želi za dobro ljudi, kao dar i zadaau, kao poziv i odgovor, kao ideal te ljudski i duhovni rast, u vremenskom hodu, na putu na kojem se Isus susreae s braenim parom (usp. Gaudium et spes, 49).

2. Objavljen od Papinskog vijeaa za obitelj 13. svibnja 1996, nakon višegodišnjeg rada, dokument “Priprava za sakrament ženidbe” plod je proširenog savjetovanja i dijaloga s biskupskim konferencijama. On je izra?en u suradnji razlieitih struenjaka na teološkom, liturgijskom i pastoralnom polju i odražava stvarna iskustva pokreta i djelatnika na pastoralnom polju, koja pomažu zaruenicima u njihovu hodu prema sakramentu ženidbe.
Nove smjernice su opai poziv cijeloj Crkvi da promiee obnovu u pripravi zaruenika za brak i zapoeinjanje njihova braenog i obiteljskog života. Ipak usmjerenja ovdje izražena poštuju uljudbenu i društvenu razlieitost partikularnih Crkava, koje ae se morati prilagoditi svojim osobitostima. Istodobno, one odgovaraju zahtjevima Papinskog vijeaa za obitelj za sigurnijom naukovnom i pastoralnom dosljednošau, u posebnim okolnostima koje prethode slavlju vjeneanja, pred razlieitim sadašnjim problemima našega doba.
Stoga, struktura dokumenta ocrtava hod prema temeljnim i bitnim naeelima, te prema zdravom sudu slobode i pastoralnog stvaralaštva, eesto potkrijepljenog iskustvenim bogatstvom drugih. Daju se jasna i prosvjetljujuaa mjerila, uvijek u skladu s crkvenim Ueiteljstvom, ali se daju i toeni i stvarni odgovori na postojeae probleme koji su u razlieitim slueajevima zaiskali da bi se ispunile stanovite praznine koje su se pokazale u teeajevima i da bi se ispravile pogrešne postavke.

3. Dokument predstavlja jednostavno i jasno ustrojstvo. Nakon Predgovora slijede tri djela: l. Važnost priprave za kršaanski brak; 2. stupnjevi ili okolnosti priprave; 3. slavlje vjeneanja.
Predgovor govori o hitnoj potrebi priprave za brak i o razlieitim pastoralnim odgovorima sa strane Crkve na izazove našega doba (br. 1,2). Zatim se donose pravne ustanove i naeela Ueiteljstva koji moraju voditi tu pripravu; ukljueena je i informacija o nastanku ovog dokumenta. Godine 1991, glavna skupština Papinskog vijeaa za obitelj bila je posveaena temi priprave za brak (br. 3), uzevši u obzir, osim savjeta sveaenika i struenjaka, i iskustva tolikih braenih parova, elanova tog Papinskog vijeaa, te nekih pokreta.
Iz Predgovora proizlazi jednostavan pastoralni stil koji prožima cijeli dokument, u kojem su ukljueeni korisni pozivi na Familiaris consortio i druge izvore Ueiteljstva, tako?er i na Katekizam Katolieke Crkve. Tako taj dokument “Priprava za sakrament ženidbe” postaje opai i prihvatljivi vodie, koji nikada ne teži previše uai u pojedinosti ili specifiene naeine, niti dati kulturalni pogled koji se ogranieuje samo na društveni okoliš.
U prvom dijelu dokumenta, koji obra?uje važnost priprave za kršaanski brak, nalazi se i pojam “priprave” kao “iscrpan i zahtjevan odgojni proces za braeni život” (br. 10). To je polazna toeka cijelog dokumenta. U vezi s time, poziva se na dokument koji je nedavno objavilo Papinsko vijeae za obitelj: “Ljudska seksualnost. Istina i znaeenje. Odgojne smjernice u obitelji” (usp. br. 10).
Vodeai raeuna o razlieitim društvenim povezanostima i programima koji su vea na snazi u razlieitim biskupijama, kateheza za sakrament ženidbe može se predstaviti samo kao zdrave smjernice priprave za kršaanski brak (usp.br. 16,17). Me?utim, razlikuju se tri stupnja ili okolnosti priprave za brak: daljnja, bliža i neposredna (br. 19). Ti su stupnjevi prikazani i u kontekstu evangelizacije, uvijek u biskupijskom okviru pripreme.
U drugom dijelu dokumenta pozornost se usredotoeuje na stupnjeve i okolnosti priprave. Osobito je zanimljiv prikaz dosega eesto zanemarivanog u hodu prema braku, a to je daljnja priprava (br. 22-31), koja je protumaeena u svjetlu otkrivanja poziva, koja mladima mora ueiniti prepoznatljiv njihov moguai poziv na brak i obiteljski život.
Bliža priprava doga?a se u tijeku zaruka i sa stajališta “kateheze koja se sastoji od slušanja rijeei Božje, tumaeena pod vodstvom crkvenoga Ueiteljstva, obzirom na sve potpunije shvaaanje vjere” (br. 34). Neposredna priprava, me?utim, sastoji se u sažimanju cijelog hoda u tijeku bliže priprave, kroz susrete koje predvi?a Zakonik kanonskoga prava i one posljednje pastoralne priprave (usp. br. 50).
Treai i posljednji dio dokumenta posveaen je liturgijskom slavlju sakramenta i daje upute o tome kako se mogu, svjesno i djelatno, ukljueiti mladenci i njihove obitelji. Liturgijske biskupijske komisije potaknute su dati potanke rasporedbe glede toga (br. 61). Tu su sadržani neki posebni naglasci o naeinu slavljenja sakramenta, kako bi se “izbjegao svaki trag raskoši” (br. 61) te se preporuea “ozbiljno slavlje” (br. 62, i usp. br. 67,71).
U broju 63 donose se razlike izme?u razlieitih predaja latinskog i istoenog obreda, vodeai raeuna o potrebi da se uvijek jasno oeituje “javno i društveno znaeenje braenoga saveza kako za Crkvu tako i za cijelo društvo”. Daju se tako?er naeela i bitne pojedinosti za plodno slavljenje sakramenta, osobito glede propovijedi i kateheze (br. 69) i u bitnim okolnostima sakramenta, slavljenog radije, ako je moguae, u sklopu svete mise (usp. br. 53).
Na završetku dokumenta, te se smjernice povjeravaju biskupskim konferencijama, sa željom da ih prihvate kao naeelni okvir za razvoj svojih vlastitih direktorija o tom predmetu. Tako, u tijesnoj suradnji s biskupima Crkve, Papinsko vijeae potiee sve one koji rade na tom osjetljivom pastoralnom podrueju, u teeajevima i drugim specifienim moguanostima kateheze, da s novom snagom i novim pogledom prate zaruenike u njihovu pozivu na sakrament “velikog otajstva” Krista Zaruenika i Crkve, njegove ljubljene zaruenice (usp. Ef 5,21-33).

PUTOVIMA HRVATSKO-SLOVAEKOG PRIJATELJSTVA
Posjet rodnim mjestima zagrebaekog biskupa Aleksandra Alagoviaa i prvog hrvatskog kardinala Jurja Haulika, te grobovima kardinala Antona Vraneiaa i svetog Marka Križeveanina
Društvo hrvatsko-slovaekog prijateljstva i Matica Slovaeka u Hrvatskoj, ogranak Zagreb, priredili su studijsko putovanje u Slovaeku “Putovima hrvatsko-slovaekog prijateljstva” od 30. svibnja do 2. lipnja. Pozivu prire?ivaea putovanja odazvalo se osamdeset ljudi koji su u dva autobusa, jedan je kretao iz Zagreba, a drugi iz Našica, krenuli u Slovaeku putovima hrvatsko-slovaekog prijateljstva.
Prvoga dana, a u povodu 180-te obljetnice ro?enja Bogoslava Šuleka, ro?enjem Slovaka a po plodovima srca i uma velikog Hrvata, znanstvenika, akademika, leksikografa, polihistora, publicista, kulturnog djelatnika, preporoditelja i domoljuba prire?en je okrugli stol u Senici, opainskom središtu nedaleko Subotišta – rodnog mjesta Bogoslava Šuleka. Priredili su ga Društvo hrvatsko-slovaekog prijateljstva iz Zagreba i Matica Slovaeka, Ministarstvo kulture i Ministarstvo vanjskih poslova Slovaeke Republike, Dom Slovaka izvan domovine i Veleposlanstvo Slovaeke Republike u Zagrebu.
O djelu i radu Bogoslava Šuleka govorili su predstavnici, istaknuti struenjaci i dobri poznavaoci njegova rada, i hrvatskog i slovaekog naroda. Tako su s hrvatske strane o Bogoslavu Šuleku izlagali: elan HAZU akademik Stjepan Babia, predsjednik Društva hrvatsko-slovaekog prijateljstva prof. dr. Ante Vukasovia, elan predsjedništva tog društva dr. Igor Gostl, tajnik društva i predsjednik Matice Slovaeke u Hrvatskoj, ogranak Zagreb Zlatko Jevak te u ime Društva braae hrvatskoga zmaja Lovro Ivin. U ime slovaekih sudionika o djelu Bogoslava Šuleka govorili su: ispred Slovaeke akademije znanosti njezin dopredsjednik dr. Dušan Eaplovia, te elanovi dr. Milan Krajeovia i dr. Jan Dorula, u ime Ministarstva kulture dr. Rostislav Šaling, Ministarstva vanjskih poslova dr. Milan Eineura, Matice Slovaeke mr. Daniel Zemaneik, mr. Margita Duraneikova i Viktor Kmet, Filozofskog fakulteta iz Bratislave: dr. Emil Horak i mr. Michal Babiak, Doma Slovaka izvan domovine mr. Karol Dendis, te potom književnik i prevoditelj dr. Jan Jankovie, povjesniear i prevoditelj dr. Branislav Choma, dr. Štefan Zojieek i drugi.
Drugog dana sudionici putovanja obišli su rodna mjesta i grobova znamenitih Slovaka koji su, buduai da su gradili mostove i utirali putove slovaeko-hrvatskog prijateljstva, vezani i uz hrvatsku kulturu. U Hlbokama su posjetili dom-muzej slovaekog sveaenika i preporoditelja i tvorca suvremenoga slovaekog književnog jezika Jozefa Miloslava Hurbana, te položili vijenac na spomenik podignut njemu u east. Jozef Miloslav Hurban dugo je kao sveaenik živio u Hlbokama, gdje je i umro, a u vrijeme bana Josipa Jelaeiaa pripremao je u Hrvatskoj slovaeki narodni ustanak.
Potom su posjetili rodno mjesto Bogoslava Šuleka – Subotište. Nakon obilaska mjesnog muzeja, položili su vijenac na rodni dom Bogoslava Šuleka i poklonili se tom velikom sinu slovaekog naroda koji je sav svoj um i srce ugradio u temelje hrvatske znanosti i kulture.
Sljedeaa postaja bile su Vesele, rodno mjesto biskupa Stjepana Moysesa. U rodnom mjestu Stjepana Moysesa, zagrebaekog kanonika i dugogodišnjeg profesora Gornjogradske gimnazije, a u Slovaekoj biskupa i prvog predsjednika Matice Slovaeke razgledali su njegov dom-muzej te pred njim položili vijenac.
Posljednja stanica drugog dana studijskog putovanja bile su Molženice, rodno mjesto podrijetlom Hrvata i dugogodišnjeg zagrebaekog biskupa Aleksandra Alagoviaa, gdje su se tako?er poklonili njegovoj uspomeni i položili vijenac pored njegova rodnog doma.
U svim posjeaenim mjestima hrvatske i slovaeke prijatelje srdaeno su doeekali naeelnici mjesnih ureda, sveaenici, ueitelji, te predstavnici Matice Slovaeke.
Treai dan sudionici putovanja “Putovima hrvatsko-slovaekog prijateljstva” boravili su u Trnavi, rodnom mjestu prvog hrvatskog kardinala Jurja Haulika, mjestu u kojem je pokopan Šibeneanin kardinal Anton Vraneia i u kojem je pohranjen koveeg s posmrtnim ostacima hrvatskog mueenika pogubljenog u Košicama – svetog Marka Križeveanina. U gradu kojeg rese brojne stare i vrlo živopisne crkve posjetili su rodni dom kardinala Jurja Haulika, grob Antuna Vraneiaa i crkvu ss. Uršulinki u kojoj se euva koveeg s posmrtnim ostacima sv. Marka Križeveanina, odali im poeast te se pomolili za domovinu Hrvatsku uz polaganje vijenaca. No, Trnavu, stari grad u kome je poeetkom 17. stoljeaa utemeljeno sveueilište, s Hrvatskom povezuje doseljavanje Hrvata u te krajeve još u 16. stoljeau, brojna hrvatska prezimena, te posjeti i duži boravci hrvatskih sveaenika i intelektualaca tijekom više stoljeaa.
Naveeer je prire?ena zajednieka veeera i druženje s elanovima Slovaeko-hrvatskog društva prijateljstva iz Bratislave, uz nazoenost novog veleposlanika Republike Hrvatske u Bratislavi ?ure Deželiaa i njegove supruge. Tom prilikom predstavnicima novoosnovanoga studija kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveueilišta u Bratislavi urueena su dva paketa knjiga, poklon Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Hrvatskog katoliekog zbora “MI”.
Posljednjega, eetvrtoga, dana studijskog putovanja prire?en je posjet gradu Modra, gdje je i položen vijenac pred spomenik slovaekog preporoditelja Ljudevita Štura, te Hrvatskom grobu. Druženju sa slovaekim Hrvatima u Hrvatskom grobu, gdje je prire?en velieanstven doeek, bio je nazoean veleposlanik ?uro Deželia sa svojom suprugom. U Hrvatskom grobu položen je vijenac pred poprsje Josipa Andriaa, velikana hrvatske kulture koji je utirao staze prijateljstva izme?u hrvatskog i slovaekog naroda.
Studijsko putovanje “Putovima hrvatsko-slovaekog prijateljstva” završilo je posjetom Bratislavi i kratkim razgledanjem glavnoga grada Slovaeke Republike uz koji je stoljeaima vezana i hrvatska povijest. Putovanje su popratili Hrvatska televizija, studio Osijek i slovaeki radio. (AV/MF)

OSVRT NA “DRAMSKI EETVRTAK” VOJMILA RABADANA
Predstavljene emisije radio-drame istaknutog katolika laika koji se svojim radom za drugog svjetskog rata posebno istaknuo i u djelovanju Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima (sv. Airila i Metoda)
“Dramski eetvrtak Vojmila Rabadana” elanak je Dubravke Rabadan objavljen s nadnaslovom “Fenomen hrvatskog krugovala” u “Hrvatskom slovu” 17. svibnja o.g. Elanak objavljen u povodu 70. godišnjice Radio Zagreba osvrae se na rad Vojmila Rabadana, “eovjeka eiji je doprinos razvoju naše radio-drame bio i ostao fenomenom dramskog programa Radio Zagreba do današnjih dana”. Sredinom 1942. godine uprava radija angažirala je, naime, Vojmila Rabadana da priredi redovite dramske izvedbe za radio koje su se emitirale eetvrtkom od 20.30 sati do 21.30. Upravo tako rodio se Dramski eetvrtak koji je svojim izvedbama djela domaaih i stranih velikana drame kulturno uzdizao svoje slušatelje. Na samome poeetku Dramskog eetvrtka sam je autor, objašnjavajuai osnovne ciljeve i program buduaeg niza dramskih radio-izvedbi u listu “Hrvatski krugoval” od 20. 9. 1942., a kako u elanku navodi i Dubravka Rabadan, pored ostalog zapisao: “Naroeitu pažnju posvetit aemo hrvatskoj dramskoj književnosti: onoj, koja s dasaka naših pozornica zanosi publiku, onoj, koja iz jednog ili drugog razloga drijema u arhivu, onoj konaeno, koja tapka prvim nesigurnim koracima na putu afirmacije i uspjeha”. Vojmil Rabadan se, dakle, kako i sam svjedoei, uistinu trudio i putem radio valova gra?ane upoznavati s hrvatskom dramom, nju afirmirati i propagirati, poticati autore na nova stvaranja, ali i prosvjetiteljski djelovati na slušatelje. U dvije i pol godine rada i stvaranja za Dramski eetvrtak Vojmil Rabadan uspio je u 122 emisije emitirati gotovo sva bolja djela hrvatske drame.
Premda je pri samim najavama pokretanja emisije u kojoj ae se emitirati, za radio “prekrojena”, dramska djela bilo dosta polemika, pri stotoj emisiji Dramski eetvrtak je dobio mnoge pohvale, a novine su se naveliko bavile tim “fenomenom”. Autorica elanka nam stoga donosi i dio razgovora s Vojmilom Rabadanom objavljenog u “Hrvatskom krugovalu” od 5. sijeenja 1945. godine. Završvajuai elanak o tom velikom piscu, kritiearu, publicistu, kazališnom i radio redatelju, dramskom autoru, teatrologu, prevoditelju i znanstveniku, ili jednostavno Vojmilu Rabadanu, autorica elanka “‘Dramski eetvrtak’ Vojmila Rabadana” istaknula ja kako je upravo ta emisija, unatoe poeetnih sumnji nekih u njezin smisao i uspjeh, svojom “popularnošau kod širokog kruga slušatelja i impozantnim brojem od 122 emisije u dvije i pol godine emitiranja” dokazala i pokazala svoju, do danas neponovljenu, vrijednost i uspjeh.
O radu Vojmila Rabadana na Radio Zagrebu i njegovu Dramskom eetvrtku bilo je rijeei i na predavanju održanom u MMC-u Mimara u organizaciji Collegium Hergešia, Tribine za kulturu i znanost 24. travnja prošle godine. O znaeenju Dramskog eetvrtka i njegova autora izlagali su glumica, i jedna od izvo?aea drama u sklopu Dramskog eetvrtka, ?ur?ica Devia-Šegina, tonski redatelj Dramskog eetvrtka ing. Josip Širola te vjernu slušalac Dramskog eetvrtka prof. dr. Ivan Vodopija. Prof. dr. Ivan Vodopija posebice se osvrnuo na prosvjetnu ulogu emisije u ratno vrijeme, kada nije bilo ni škola ni udžbenika, pa je hrvatski radio sa svojim rado-dramama bio jedini promicatelj kulture i obrazovanja u mjestima pod zamraeenjem i policijskim satom na ulicama. Na kraju predavanja svoja ugodna i lijepa sjeaanja na Dramski eetvrtak iznijele su i Štefanija Glaser-Zeman i Margita Ružia. (MF)