Potvrdio je to u razgovoru s novinarom Informativne katoličke agencije autor bračke bazilike, napomenuvši kako je iza nje gotovo 8500 radnih sati u malomu kućnom atelieru, uz puno strpljenja, truda i ljubavi. Projekt minijaturne bazilike, izrađene u maketi 1:200, započeo je još 2014. godine, na uočnicu blagdana kardinala Alojzija Stepinca 9. veljače, a bazilika će biti posvećena upravo tomu hrvatskomu blaženiku. Posvetivši se tada izradi maketa crkvica i kampanela na otoku Braču, odlučio se tako i na izradu rimske bazilike Sv. Petra.

Prema riječima umirovljenoga časnika Hrvatske vojske, posebna zahvala ide nadbiskupu Nikoli Eteroviću, apostolskom nunciju u Berlinu, koji je, kako je rekao, pribavio u vatikanskim arhivima dokumentaciju o bazilici te njezine nacrte koji su mu značajno pomogli u izradi. I dok je rimska bazilika visoka 138 metara, pučiška je oko 200 puta manja, teška oko 200 kilograma.

„Naš don Miko u mojem radu ima izuzetno veliki značaj i s njegovim blagoslovom krenula je cijela moja kamena priča o bazilici. Baziliku sam vidio jednom na hodočašću, a uz pomoć nadbiskupa koji je angažirao ljude u vatikanskim arhivima, uspio sam prikupiti svu dokumentaciju o njoj, uključujući i nacrt. Tisuću sam puta ponovio da ovako nešto napraviš jednom u životu. Često razmišljam kolika je bila snaga riječi našega nadbiskupa koji je vjerovao u mene. Njegova jednostavnost, dobrota i iskrenost temelj su ove minijature. Od srca mu zahvaljujem na svakoj podršci”, poručio je Radić, podsjetivši kako je nadbiskup Eterović za obilaska bračke bazilike samo rekao „Moloj me da gušton” (Pusti me da guštam).

Kako je rekao autor bazilike, svoj dio posla je napravio, dok će posljednji detalj na bazilici pripasti nadbiskupu Eteroviću koji bi po dolasku na rodni otok za Uskrs trebao postaviti križ na veliku kupolu rimske bazilike, a pučiški župnik Pavao Gospodnetić to će učiniti na ostale dvije kupole. Time će, dodao je, biti okončani radovi na toj jedinstvenoj bračkoj bazilici za koju se još ne zna gdje će završiti nakon svečanoga otkrivanja. Radić je jednom otkrio kako mu je želja da bude darovana vatikanskim muzejima, ali ne krije želju da je prethodno vide i Hrvati.