Sve nazočne, njih pedesetak iz javnog i kulturnog života Generalskog Stola kao i susjednih gradova Ogulina i Duge Rese pozdravio je predsjednik Kovana Ante Jozo Ramić i predstavio gošću, dr. Antoniju Zaradiju Kiš, istaknutu etnologinju koja se intenzivno bavi baštinom sv. Martina u Hrvatskoj te je potpredsjednica Kulturnog centra Sveti Martin – Hrvatska kao dijela mreže sličnih centara u više europskih država od Mađarske do Francuske. Susretu je nazočio i župnik Generalskog Stola i Bresta Mrežničkog vlč. Ivica Tolla, načelnik općine Alen Halar, dok je glazbeni dio susretu dao župni zbor pod vodstvom Domagoja Šlata.

Domaćin Ramić istaknuo je da je ovaj kulturni događaj organiziran u povodu 190. obljetnice od izgradnje župne crkve Sv. Antuna Padovanskog kao i 20. obljetnice od osnutka udruge Kovan.

Dr. Zaradija Kiš navela je da se 20 godina bavi kultom sv. Martina i njegovom tradicijom u Hrvatskoj. Zatim je detaljnije pojasnila pojam Martinskog vremena koje se poklapa s mjesecom studenim. To je dio godine koji se obilježava sajmovima, porezima, običajima svjetla, darivanjima i krštenjem mošta. Sv. Martin je prvi svetac koji dariva, a martinalije imaju veze s plodovima zemlje, ali i s duhovnošću. U stočarskim krajevima sv. Martin je zaštitnik i od vukova, dok u Dalmaciji ima i kolenda za Martinje koja se još zadržala na Korčuli. Na Šolti se za Martinje ispred crkve pali krijes, a ovaj je svetac i zaštitnik mnogih obitelji (Pivac, Šunde). On je i vinski svetac, no ne u Dalmaciji, već jedino u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Za ovog se sveca u Hrvatskoj veže 8 životinja i više biljaka (gljive, kruške). Ipak, sv. Martin je najpoznatiji po milosrđu i dijeljenju. Imao je samo jedna plašt kojeg je mačem prepolovio i dao polovicu prosjaku, što je najjači moment milosrđa koji je ušao u povijest. Mač je kod Martina postao oruđe milosrđa.

Dr. Zaradija Kiš podsjetila je na cilj udruge baštine sv. Martina, a to je da spoji gradove rođenja i smrti sv. Martina Sombatelj i Tours, po uzoru na put sv. Jakova ili Camino te da se što više predstavi izuzetno bogata martinska baština Europe. Posebno zato jer on predstavlja Europljanina koji inkarnira dijeljenje što simbolizira stopa. Europska mreža kulturnih centara uključuje 11 država među kojima i Hrvatska od 2005. s centrom u Dugom Selu.

U Hrvatskoj su 44 župe posvećene sv. Martinu, i njegova je baština proglašena kao nematerijalna kulturna baština, baš kao i u Belgiji i Nizozemskoj. U nastavku je održana rasprava u kojoj je zaključeno da se u Hrvatskoj često taj blagdan profanira neukusnim aktivnostima kod proslave vinskog martinja, ali samo u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Dr. Zaradija Kiš istaknula je da takve profanizacije nema u najenološkijoj zemlji Francuskoj.

Predsjednik Kovana Ramić uručio je zahvalnice Kovana za doprinos u radu ove udruge većem broju zaslužnih pojedinaca.