Najveće samoborsko proštenje stoljećima je upravo ovo aninovsko. Ove je godine sudjelovalo nešto manje vjerničkog puka jer ni srijeda, 26. srpnja, dan same svetkovine, kao ni današnja nedjelja, 30. srpnja, većim dijelom nisu protekli bez kiše. Drugi je razlog vjerojatno i nevrijeme koje je 19. srpnja nanijelo štete park šumi u čijem je srcu kapela Svete Ane, a treći, već uobičajeni razlog, uvijek su u ovo vrijeme i godišnji odmori.

Prema dugogodišnjoj tradiciji, prva dva misna slavlja bila su namijenjena vjernicima iz luške i domaslovečke župe, koje su nekada bile dio velike samoborske župe svete Anastazije. Prvu jutarnju misu slavio je upravitelj Župe svetog Ivana Krstitelja iz Luga, vlč. Josip Čulig, a drugu upravitelj župe Krista Kralja iz Domaslovca, vlč. Ante Bojanić.

Poslijepodnevnu euharistiju predvodio je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Josip Šimunović, a središnje, podnevno svečano euharistijsko slavlje ove je godine predvodio , glavni urednik Radio Marije p. Stjepan Fridl.

Spomendan Ane i Joakima bio je i ostao dan zahvale Bogu za veledar majčinstva i očinstva, rekao je u svojoj homiliji pater Fridl i dodao: “Tim darom Bog je žene i muškarce učinio suradnicima u svom najvećem djelu ljubavi, u djelu stvaranja, rađanja i cjelovitog odgoja svakog čovjeka.”

Mi i danas ovdje, kod svete Ane, hodočastimo da zahvalimo Bogu za sve majke i očeve te bake i djedove našeg naroda. Bog nas je preko njihove otvorenosti daru života, darivao novim životima djece koju su oni prihvaćali, rađali, podizali i čestito odgajali, pa i u svakoj oskudici, siromaštvu i bijedi, naglasio je nadalje p. Stjepan Fridl.

Potom je govorio o oskudnim spoznajama o životu Ane i Joakima o čemu u evanđeljima nema spomena već samo u živoj predaji s usta na usta još od drugog stoljeća. „Ni o Isusovoj majci Mariji ne nalazimo puno podataka u evanđeljima, a o ocu Josipu još i manje jer je za svete pisce središnja osoba bio Isus Krist“ rekao je propovjednik i napomenuo da se štovanje Marijinih roditelja ipak nalazi u „Jakovljevu protoevanđelju“. Tu se navodi da je Joakim, Anin muž, bio pobožan i vrlo bogat čovjek i da je živio u blizini Jeruzalema. Joakim i Ana istinski su se voljeli, no nisu imali djece, a bili su i u poodmaklim godinama i neplodni zbog čega su, u skladu s tadašnjim židovskim shvaćanjem, trpjeli Božju kaznu. No, usrdnom molitvom zazivali su Božju pomoć, Gospodin ju je uslišao i Ana je zatrudnjela i rodila djevojčicu Mariju.

Živimo u vremenu u kojemu se obezvređuju brak, bračna vjernost i rađanje, nastavio je u propovijedi Stjepan Fridl te okupljenima rekao: „Mi i danas ovdje, kod svete Ane, hodočastimo da zahvalimo Bogu za sve majke i očeve, bake i djedove našeg naroda, za one iz svekolike naše hrvatske povijesti, vjerujući da su baš oni bili naša najveća dragocjenost i životna snaga. Bog nas je preko njihove otvorenosti daru života, darivao novim životima djece koju su oni prihvaćali, hranili, podizali i čestito odgajali, pa i u oskudici, siromaštvu i bijedi… Divimo se bogatstvu svadbenih i obiteljskih običaja u svim hrvatskim krajevima. Moralno jaka i čestita hrvatska kršćanska obitelj odgaja je i marne graditelje i hrabre branitelje naše zemlje. Zato s punim uvjerenjem i zahvalnošću tvrdimo da je kroz sve vjekove upravo obitelj bila najveće bogatstvo hrvatskog naroda… Svetoj se Ani zaufano molimo da zagovara kod Boga naše obitelji te da naš narod sačuva kršćanske vrijednosti, obiteljsku vjernost i svetost braka“ istaknuo je još, uz ostalo, pater Stjepan Fridl i na neki način zatražio od svih da se zapitaju nad bolnom činjenicom da je u Hrvatskoj sve manje novih brakova i novorođene djece, da je svake godine više grobova nego kolijevki i da nam smrt i nestanak cijelog naroda opasno prijeti.

U suslavlju s paterom Fridlom bili su prof. dr. sc. Josip Šimunović i domaći župnik i dekan Samoborsko-okićkog dekanata, preč. Ivica Cik, koji je predslavitelju na kraju i zahvalio uime svih vjernika. Misno slavlje pjesmom je animirao župni zbor svete Anastazije pod vodstvom Darka Novosela i uz orguljaša Ivana Gajšaka. Središnjoj svetoj misi nazočila je i samoborska gradonačelnica Petra Škrobot.

Nakon svih bogoslužja, proštenjari su mogli uživati na tradicionalan način, uz medenjake, gvirc i licitarske proizvode te drugu ponudu dviju samoborskih medičarni.