Hodočasnike je predvodio predsjednik Udruge Claude Grbeša. To je prvi put da Hrvatska udruga za beatifikaciju kraljice Zite, koja od osnutka 2013. godine obilježava važnije datume vezane za carski par Karla i Zitu, obilježava blagdan Karla Austrijskog izvan Zagreba. Hrvatsku udrugu za beatifikaciju kraljice Zite u župnom domu uime mons. Antuna Sente ml. župnika i rektora Svetišta, primio je supsidijar vlč. dr. Vlado Mikšić, koji je informirao hodočasnike o aktualnim događajima u Nacionalnom svetištu. Slijedilo je kratko druženje predsjednika Udruge Grbeše s članovima Karlovačke građanske garde. Grbeša je istaknuo dvostruku povezanost Karlovačke građanske garde i Karla Austrijskog. Prvo, zbog činjenice što je osnivač grada Karlovca bio član obitelji Habsburg, misleći na nadvojvodu Karla Habsburškog (1564. – 1590. g.), a drugo, zbog toga što je nadvojvoda Otto (1912. – 2011.g.), najstariji sin blaženog Karla Austrijskog i službenice Božje Zite, bio prvi počasni građanin grada Karlovca. Misu prigodom proslave blagdana bl. Karla Austrijskog predvodio je dr. Mikišić.

Istaknuo je da Karlo Austrijski nije čeznuo za vlašću već je želio ispuniti svoju dužnost kršćanskoga vladara služeći višenacionalnoj državi kako je u onim ratnim godinama najbolje umio. Upravo njegovo prihvaćanje mirovnih inicijativa pape Benedikta XV. (1914. – 1922.g.) jasan je dokaz da je osobno želio u djelo sprovesti Isusove riječi: ‘Blago mirotvorcima, oni će sinovima Božjim zvati!’ No svi njegovi napori nisu uspjeli zaustaviti tadašnje zlo rata koji nije završio pravednim mirom već nepravednim mirovnim ugovorima koji su pripremili sve potrebno za novi rat koji će uslijediti dva desetljeća poslije. Nakon prvog svjetskog rata car Karlo postaje prognanik sa svojom obitelji prvo u Švicarskoj, a zatim na portugalskom otoku Madiera. Njegova kratka vladavina kao i život bili su protkani kršćanskim idealima. Umire na Madieri izgovarajući posljednje riječi: Budi volja tvoja! Izgubio je svoje zemaljsko kraljevstvo, ali je zadobio nebeskom. Sveti papa Ivan Pavao II blaženim ga je proglasio 3. listopada 2004. i naglasio: ‘Neka Karlo bude primjer posebno onima koji snose političku odgovornost u suvremenoj Europi’. Nakon njegove smrti njegovo djelo nastavlja carica Zita (1892. – 1989.g.). Zalaganjem za kršćanske vrijednosti, odgajajući osmero djece, zadnje je rođeno nakon smrti cara Karla 1922., te dajući svjedočanstvo kršćanskog podnošenja životnih nevolja postaje primjer vjerne kršćanske žene, majke i odgojiteljice. Vlč. Mikšić posebno je spomenuo zgodu kada su caricu Zitu novinari pitali kako je mogla izdržati sva ta životna iskušenja progonstva, a ona je jasno odgovorila: ‘Ja sam uvijek vjerovala da sve dolazi od Boga!’