Mise je slavio katedralni župnik don Krešimir Mateša, a budući da je jutarnja misa bila u izravnom videoprijenosu putem facebook profila Šibenske biskupije, vjernike je uveo u misno slavlje kratkim predstavljanjem same crkve u kojoj se slavi taj blagdan, kako bi podsjetio na značaj i bogatstvo te već pomalo nepoznate crkve za mnoge vjernike grada Šibenika:

„Predraga, braćo i sestre, srdačno vas pozdravljam okupljene ovdje u Novoj crkvi. Svima nam je već na prvi pogled vidljivo, da baš i nije nova. Projekt ove crkve izradio je čuveni graditelj katedrale Nikola Firentinac 1502. te  je gradnja trajala i duže nego gradnja katedrale, sve do 1619. kada je posvećena. Nova je bila u vrijeme svoje gradnje uz već mnoge tada postojeće starije crkve grada Šibenika. A nova je bila i najstarijoj velikoj šibenskoj bratovštini Gospe od milosti iz 1208. godine koja se ovdje okupljala.  Nova je crkva doista jedinstvena. Jedinstvena po zidnim oslicima poznatih šibenskih majstora Parčića i Moneghina koji redaju prizore sv. Joakima i Ane, Rođenja Marijina, Prikazanja BDM, Blagovijesti te likova Salomona, Izaije, Ezekiela, Jone…, a iznad kojih kažu da imamo jedan od najljepših kasetiranih svodova sa pozlatom u Dalmaciji, rad Jeronima Mondelle i druge dvojice domaćih majstora (Andrija Sisanović i Ivan Bojković). Crkva je konačno dio šireg kompleksa s bratimskom dvoranom spomenute bratovštine koja je izgrađena i prije same crkve, krajem 15. stoljeća, te atrija i zvonika koji je u svom gornjem dijelu dovršen tek u 18. stoljeću”.

U propovijedi je istaknuo kako Mariju, Isusovu i našu majku, Crkva zaziva različitim imenima.
„Danas na dan 8. svibnja zazivamo je kao Majku i posrednicu milosti. Govor o Marijinom posredništvu povezuje nas s Pompejima. Mjestom u blizini Napulja u talijanskoj pokrajini Kampanji smješteno u podnožju poznatog vulkana Vezuva koji je u rimsko doba eruptirao i svojim pepelom cijeli grad pretvorio u zgarište, a ljude i životinje u okamenjene ostatke koji se i danas mogu vidjeti”.

“Osim toga tragičnog događaja iz prošlosti grad je poznat po najslavnijemu svetištu Marije, Kraljice svete krunice, a najveću zaslugu za to svetište ima blaženi Bartol Longo, apostol krunice i vjerni Gospin sluga, koji je iz tadašnje pustoši i bijede uspio podići cijeli novi grad s kompleksom svetišta, domova, škola, sirotišta i drugih ustanova katoličkog duha. Tako su Pompeji po nebeskoj milosti postali grad uskrsnuća i života.  Njegov život svjedoči da je Bogu uistinu sve moguće. Od sotoniste do gorljivog apostola krunice Blažene Djevice Marije moguće je samo po velikoj milosti Božjoj. Umro je na glasu svetosti 5. listopada 1926. godine. Pripadao je dominikanskom trećem redu i ondje uzeo ime: brat Rosario. Blaženi Bartol Longo nam je ostavio duhom bogate riječi: Zazivaj Majku Mariju! Ne ispuštaj Njezino ime sa svojih usana i nikad ga ne izbaci iz svoga srca! Nasljedujući Mariju ne ćeš skrenuti s puta.“

Uz ovu svetkovinu vezano je i darivanje vjernika koji Gospi od Pompeja donose cvijeće, osobito ruže. Brigu o crkvi te poštivanju svih novih zaštitnih mjera vodi zauzeta vjernica Ankica Šego.  Liturgijsko pjevanje animirao je dio katedralnog zbora s voditeljicom Jelenom Mikulandra te orguljašima Rafaelom i Nikolom Lovrić Caparinom.

Fotografije: sestra Mandica Starčević