Proslavljen blagdan sv. Petra Veronskoga u Starom Gradu
FOTO: Stipo Marčinković // Proslavljen blagdan sv. Petra Veronskoga u Starom Gradu
Stari Grad (IKA)
Blagdan sv. Petra Veronskoga, mučenika i zaštitnika dominikanskog samostana i crkve u Starom Gradu na otoku Hvaru, proslavljen je u utorak, 4. lipnja, svečanim misnim slavljem koje je predvodio nedavno zaređeni svećenik Hvarske biskupije don Tonči Prugo.
Koncelebriralo je osam svećenika među kojima su bili prior fra Ante Kazoti, župnik don Ivan Brstilo i generalni vikar i župnik Jelse don Stanko Jerčić. Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi starogradskih Kantadura.
Mladomisnik Prugo u propovijedi je istaknuo „Danas slavimo sv. Petra Veronskoga koji je prigodom svoga smaknuća na tlu napisao ‘vjerujem’. U ulomku današnjeg Evanđelja Isus svojim učenicima poručuje: ‘Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prije nego vas. Svijet vas mrzi zato što niste od ovog svijeta. Ako su mene progonili i vas će progoniti. Sve će poduzimati protiv vas zbog imena mojega, jer ne poznaju Onoga koji me posla’ (Iv 15, 18-21). Slijedeći Krista i hodeći Njegovim putem, prihvaćajući Radosnu vijest koju nam On donosi, neminovno dolazimo do sukoba, do muke. To dolazi zbog toga što smo zaslijepljena srca i uma te se čvrsto držimo svojih uvjerenja i nekakve svoje manjkave vjere. Nikako da se otvorimo Kristovu duhu i Duhu Svetomu da nas prožme i polako nam otvara srce i razum da u cjelini spoznamo Istinu Božju“, pojasnio je mladomisnik.
A što se tiče svijeta, kazao je, Bog ga je stvorio dobra. „Svijet o kojemu Isus govori su oni koji su slijepa srca, koji ne dopuštaju Bogu da ih pročisti i očisti od grijeha i zla. To su oni koji su kruto okamenjeni i ne dopuštaju nikomu, pa ni Bogu da djeluje na njih, pa čak i preko drugih ljudi“, istaknuo je don Tonči.
„Mi smo pozvani biti sudionici Vinograda Božjega koji se hrani vinom Kristovim. Mi bismo se trebali sjedinjavati s Kristom i dopuštati mu da nas obuzme svom svojom ljubavlju. To se potom najbolje očituje u našim međuljudskim odnosima; što smo više Kristovi, tim više se ruše prepreke prema drugim ljudima. U tome je snaga mučenika i mučeništva poput sv. Justina, sv. Stjepana i sv. Petra. Oni su bili dosljedni Kristovu nauku sve do smrti; nisu proklinjali svoje mučitelje i neprijatelje, nisu bili protiv njih, nego su ih ljubili do kraja, kao što je Krist ljubio nas do kraja. Oni su poput Krista dali svoj život za svoje mučitelje i za svakoga od nas. Tako smo i mi pozvani odbacivati naše krutosti i slabosti, a dopuštati Bogu da nas on polagano dodiruje i otvara oči kako bismo mogli vidjeti koji je naš put i da bismo mogli shvatiti da nas On ljubi. Kada barem donekle uvidimo Božju Ljubav prema nama, pitanje je možemo li je shvatiti do kraja. Što god je više uvidimo i shvatimo, tim više ćemo biti bolji ljudi jedni prema drugima, više ćemo ljubiti jedni druge. S ljubavlju, dobrotom i pažnjom, koje pružamo jedni drugima, neminovno rastemo i razvijamo darove koje nam je Bog dao. Neka nam svima Bog, po zagovoru sv. Petra Veronskoga, otvori oči našega srca i uma da znamo razlikovati ono što nas koči od onoga što nas oslobađa“, zaključio je mladomisnik Prugo.
Blagdanu sv. Petra Veronskoga u Starom Gradu prethodila je trodnevnica u večernjim satima, čiji voditelj je bio mladomisnik Prugo, koji je nakon krunice prvog i trećeg dana te klanjanja pred Presvetim drugog dana, predvodio misna slavlja.
Nakon misnog slavlja prvog dana trodnevnice sopranistica Veronika Hardy Činčurak, uz klavirsku pratnju Simona Dešpalja, otpjevala je ulomke iz djela Puccinija, Verdija, Mascagnija i drugih. Drugog dana akademska kiparica Ljubica Dragojević Buble priredila je izložbu „Gospe i brodi“ u samostanskoj galeriji „Stratiko“. Trećeg dana prof. dr. sc. Mladenko Domazet s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu održao je predavanje „Biskup Pušić – moralne postavke i turizam“.
Sv. Petar Veronski rođen je krajem 12. stoljeća u Veroni u Italiji od roditelja manihejaca. Ali, već kao dječak obratio se na katoličku vjeru. Stupio je u red propovjednika sv. Dominika, od kojega je primio redovničko odijelo. Nepoštedno se trudio oko širenja i obrane vjere. U tu svrhu osnivao je udružbe i bratovštine. Ubijen je 6. travnja 1252. godine.