Misno slavlje predvodio je đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić u zajedništvu s nadbiskupom Đurom Hranićem i šesnaestoricom svećenika, profesora s KBF-a i uzvanika na slavlju.

Na svečanoj akademiji uime Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i rektora prof. dr. sc. Drage Šubarića čestitke je uputio prof. dr. sc. Robert Raponja, prorektor Sveučilišta. Istaknuo je kako je Dan Fakulteta prigoda za osvrt na njegovu bogatu povijest i akademsku tradiciju, ali i za promišljanje njegove suvremene uloge i odgovornosti u obrazovanju, znanstvenom istraživanju te duhovnom i kulturnom životu zajednice.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Nikola Mrvac istaknuo je kako teologija akademskoj zajednici donosi osobito važna pitanja o smislu, savjesti i dostojanstvu ljudske osobe, koja postaju posebno značajna kada stečeno znanje treba pretočiti u odluke koje utječu na druge ljude.

Oslanjajući se na evanđeosku prispodobu o kući sagrađenoj na stijeni, državni tajnik istaknuo je važnost usklađenosti riječi i djela. Posebno je naglasio da se povjerenje u akademskoj zajednici gradi poštenjem, poštovanjem dostojanstva svakoga čovjeka i spremnošću na međusobno slušanje. Osvrnuo se i na odgovornost za izgovorenu i napisanu riječ, osobito u suvremenom digitalnom prostoru, u kojemu se objavljeni sadržaji mogu sačuvati i prenositi dugo nakon njihova nastanka. Istaknuo je važnost provjeravanja istinitosti informacija i promišljanja o posljedicama koje riječi mogu imati za druge. U tom je kontekstu posebno spomenuo umjetnu inteligenciju, naglasivši kako ona olakšava stvaranje tekstova, ali odgovornost za provjeru izvora, razumijevanje poruke i njezine posljedice i dalje ostaje na čovjeku.

Đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit te veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu Đuro Hranić istaknuo je duboku povezanost vjere, teologije i razuma, naglasivši kako teologija nastoji vjeru, nadu i ljubav izraziti na razuman način.

Poseban dio obraćanja posvetio je blagopokojnom nadbiskupu Marinu Srakiću, kojega je istaknuo kao jednog od ključnih graditelja i utemeljitelja današnjega Fakulteta. Podsjetio je na njegov dugogodišnji rad na razvoju teološkoga učilišta, još od vremena kada se filozofsko-teološki studij odvajao od Bogoslovnoga sjemeništa, kada je Srakić bio izabran za prvoga rektora studija. Posebno je istaknuo njegovu brigu za knjižno blago i razvoj knjižnice, svjestan njezine temeljne važnosti za djelovanje svake ozbiljne znanstvene ustanove.

Govoreći o njegovu doprinosu razvoju Fakulteta nakon demokratskih promjena i Domovinskoga rata, nadbiskup Hranić podsjetio je na Srakićevo zauzimanje za izgradnju i uređenje fakultetske zgrade, unatoč brojnim poslijeratnim potrebama i obnovi crkvenih objekata na području Nadbiskupije. Istaknuo je i njegovu zaslugu za objedinjavanje biskupijske, sjemenišne i teološke knjižnice u današnju Nadbiskupijsku i fakultetsku knjižnicu s čitaonicom, kao i za uređenje arhiva i njegovo otvaranje zainteresiranim istraživačima. Njegovim zauzimanjem razvijao se i studentski kampus.

Kao osobito važan dio njegova nasljeđa nadbiskup Hranić izdvojio je pokretanje postupka za uzdizanje đakovačke teologije na rang Katoličkoga bogoslovnog fakulteta te njezino uključivanje u sastav Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Taj je proces dovršen 2005. godine, čime je dotadašnja teologija postala Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Osijeku. Nadbiskup je pritom naglasio kako na djelu i ostavštini blagopokojnoga nadbiskupa Srakića počivaju današnji Fakultet i njegove službe, uključujući i službu velikoga kancelara.

Osvrćući se na duhovnu oporuku nadbiskupa Srakića, koju je posebno istaknuo i na njegovu sprovodnom misnom slavlju, mons. Hranić prenio je njegovu poruku o važnosti očuvanja sloge i zajedništva Đakovačko-osječke nadbiskupije te solidarnosti sa Srijemskom biskupijom. Naglasio je kako upravo solidarnost i osjetljivost za poteškoće drugih predstavljaju znak vjerodostojnosti kršćanskoga svjedočenja.

Zaključujući ovaj dio obraćanja, nadbiskup Hranić podsjetio je na evangelizacijsku zadaću i poslanje svakoga teološkog fakulteta unutar šire akademske i društvene zajednice. Istaknuo je kako se od teoloških učilišta i njihovih djelatnika očekuje zauzimanje koje nadilazi osobne interese te doprinos općem dobru Crkve i društva.

Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin predstavio je najvažnije aktivnosti, postignuća i razvojne smjerove Fakulteta, osvrnuvši se pritom na njegovo povijesno nasljeđe i poslanje u suvremenom akademskom i društvenom okruženju.

Posebno se prisjetio poruke koju je nadbiskup Srakić uputio prigodom ustanovljenja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta 2005. godine, istaknuvši kako Fakultet ne smije ostati zatvoren unutar svojih akademskih zidova, nego treba aktivno sudjelovati u životu društva, koristeći znanstvena dostignuća kako bi pridonosio traženju i naviještanju istine. Pritom je naglašena važnost dijaloga teologije s drugim filozofskim i znanstvenim disciplinama, kao i kvalitetne znanstvene formacije koja omogućuje argumentirano i odgovorno sudjelovanje u akademskoj raspravi.

Govoreći o radu Fakulteta u protekloj akademskoj godini, dekan Pažin iznio je niz konkretnih pokazatelja znanstvene i nastavne djelatnosti. Fakultet je bio organizator ili suorganizator jedanaest znanstvenih simpozija, konferencija i kolokvija, od kojih su tri bila međunarodna. Istaknuo je i suradnju s teološkim fakultetom u Ljubljani te dugogodišnju suradnju s Akademijom za humani razvoj u Beogradu. Uz znanstvene aktivnosti održano je i dvanaest studentskih i popularizirajućih događaja. U području izdavačke djelatnosti, uz autorske knjige nastavnika Fakulteta, objavljena su četiri zbornika u biblioteci Diacovensia. Posebno je istaknuo časopis Diacovensia, koji izlazi četiri puta godišnje i koji je, uz dosadašnju međunarodnu prepoznatljivost, u lipnju ove godine dobio dijamantnu certifikacijsku oznaku na portalu Hrčak. Najavio je i novi izdavački niz koji se ostvaruje na temelju ugovora s Hrvatskim povijesnim društvom u Rimu, a kojim će se hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti predstaviti vrijedna povijesna djela.

Osvrćući se na obrazovnu djelatnost, dekan je istaknuo kako je na prijediplomskom i diplomskom filozofsko-teološkom studiju upisano 65 studenata, dok je upisana i treća generacija polaznika specijalističkog studija propedeutike, psihoterapije i teoterapije, čime je ukupan broj polaznika obuhvaćenih tim studijima dosegnuo 85. Fakultet je uspješno priveo kraju i ciklus teološko-katehetskog programa cjeloživotnog učenja za 27 odgajateljica o vjeri u predškolskim ustanovama. Uz to, zahvaljujući odluci Senata Sveučilišta, ustrojen je i novi teološko-katehetski program cjeloživotnog učenja namijenjen župnim suradnicima.

Kao jedan od važnih razvojnih projekata izdvojio je pripreme za pokretanje združenoga studijskog smjera medijacija, koji se razvija u suradnji s Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti i Pravnim fakultetom Sveučilišta u Osijeku. U tom su kontekstu ostvareni sporazumi o suradnji s Hrvatskom udrugom za medijaciju, Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku te Centrom za mirno rješavanje sporova u Zagrebu. Nakon dobivene suglasnosti Fakultetskog vijeća započeo je postupak inicijalne akreditacije ovoga združenog studijskog programa, uz potporu rektora i Senata Sveučilišta.

Osvrnuo se i na rezultate trećega ciklusa reakreditacije Fakulteta, u kojem je stručno povjerenstvo u završnom izvješću iznijelo izvrsne ocjene te preporučilo Agenciji za znanost i visoko obrazovanje izdavanje dopusnice za daljnji rad Fakulteta.

Uslijedio je akademski čin promocije sedam sveučilišnih magistara teologije te sedamnaest specijalista propedeutike psihoterapije i teoterapije.

Dekanova nagrada za najbolji uspjeh tijekom studija dodijeljena je studentu V. godine Mariju Vučku. Dekanovu nagradu za najbolji diplomski rad dobio je Valentino Kujundžić za rad pod naslovom „Teološke reperkusije pitanja paruzije u Josepha Ratzingera i Ioannisa Zizioulasa“ pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Borisa Vulića. Nagrada zaposleniku za poseban doprinos u radu dodijeljena je Željku Filajdiću, suradniku za izdavačku djelatnost Fakulteta. Dekanova nagrada za najbolji uspjeh tijekom sveučilišnoga specijalističkog studija Propedeutika psihoterapije i teoterapije u akademskoj godini 2024./2025. dodijeljena je Zvonimiru Vidoviću. Dekanova nagrada za najbolji uspjeh tijekom sveučilišnoga specijalističkog studija Propedeutika psihoterapije i teoterapije u akademskoj godini 2025./2026. dodijeljena je Aniti Dučkić Sertić. Dekanova nagrada za najbolji uspjeh tijekom sveučilišnoga specijalističkog studija Propedeutika psihoterapije i teoterapije u akademskoj godini 2025./2026. dodijeljena je i Eddyju Rotu. Dekanova nagrada za najbolji specijalistički rad Utjecaj oca u odgoju i razvoju djeteta dodijeljena je Zvonimiru Vidoviću. Rad je izrađen pod mentorstvom izv. prof. dr.  sc. Josipa Bošnjakovića. Dekanova nagrada za najbolji specijalistički rad u akademskoj godini 2025./2026. dodijeljena je Aniti Dučkić Sertić pod naslovom „Savjetodavni pristup u razvoju otpornosti na krizne situacije i osnaživanje u kontekstu očuvanja mentalnog zdravlja redovnica“, izrađen pod mentorstvom izvanrednoga profesora doktora znanosti Josipa Bošnjakovića. Povelja zahvalnosti za posebne zasluge, kao priznanje za trajnu suradnju s Fakultetom i pomoć u opremanju Studentskoga doma, dodijeljena je Caritasu Đakovačko-osječke nadbiskupije, a u njegovo ime povelju je preuzeo ravnatelj doc. dr. sc. Drago Tukara. Povelja zahvalnosti za posebne zasluge, kao priznanje za donaciju Fakultetu i Studentskom domu te za doprinos međusobnoj suradnji, dodijeljena je i Župi Pohođenja Blažene Djevice Marije i svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu, navodi se u izvještaju iz Đakovačko-osječke nadbiskupije.