Uz ostale djelatnike, obilježavanju Dana vojne kapelanije nazočili su i zapovjednik Gardijsko oklopno mehanizirane brigade brigadir Valentin Skroza sa zapovjednicima i stožerom brigade, predstavnik Zapovjedništva za obuku i doktrinu „Fran Krsto Frankopan“ brigadir Zlatko Radočaj, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije Franjo Orešković, zamjenik gradonačelnika Grada Vinkovaca Josip Romić te zamjenik načelnika PU vukovarsko -srijemske Ivan Groznica.

U jutarnjim satima zapaljene su svijeće i položeni vijenci kod spomenika poginulim pripadnicima 5. gardijske brigade „Slavonski Sokolovi“, a molitvu je predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan.

Nakon polaganja vijenaca vojni ordinarij predvodio je u kapelici vojarne svečano misno slavlje u zajedništvu s dekanom Osječkog vojnog dekanata vlč. Vladislavom Mandurom, policijskim kapelanom don Ivanom Begovićem, vojnim kapelanima don Matom Mihaljevićem i vlč. Željkom Volarićem te domaćinom vojnim kapelanom fra Matom Vincetićem.

Biskup je svima čestitao Dan vojne kapelanije. U propovijedi se osvrnuo na 31. vojno hodočašće u Mariju Bistricu koje se održalo u nedjelju 1. listopada. Osvrnuo se također i na prvo nacionalno vojno hodočašće u Mariju Bistricu, održano 3. listopada 1993. pod geslom „Dom nam čuvaj Božja Mati” koje je predvodio tadašnji zagrebački nadbiskup metropolit Franjo Kuharić sa svojim pomoćnim biskupom kasnije prvim vojnim ordinarijem u RH Jurjem Jezerincem.

Nekoliko tisuća hrvatskih vojnika i invalida domovinskog rata, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja s njima i predstavnici Hrvatskog vijeća obrane pohodili su nacionalno svetište u Mariji Bistrici. Nadbiskup Kuharić je tada rekao da je to „hodočašće čin vjere, pobožnosti i nade, molitve za mir. Danas molimo za ranjene, branitelje, sve prognane, sve zarobljene, nestale, za sve žalosne koji oplakuju mrtve i poginule. Vi niste htjeli rat. Hrvatski narod nije želio rat, željeli ste samo svoju slobodu: mir. Ako ne osvajate tuđe, ako ne želite zarobiti druge, nego ste stavljeni u situaciju da branite narod, onda niste odgovorni za rat! Obrana i kad je moralna dužnost, ograničena je dostojanstvom čovjeka. Nikad se ne smije pretvoriti u osvetu i mržnju. Narod koji ne mrzi, koji moli, ne može propasti.”

I od te ratne 1993. u kontinuitetu hodočastimo na prvu nedjelju mjeseca listopada Majci Božjoj u Mariji Bistrici. Nije slučajno da se naše vojno – redarstveno hodočašće organizira prve nedjelje u mjesecu listopadu. To je stoga što cijela Katolička Crkva 7. listopada slavi Kraljicu Svete Krunice. To je jedan od blagdana koji se povezuje s ukazanjem Blažene Djevice Marije utemeljitelju reda propovjednika Svetom Dominiku u prvom samostanu u Prouilleu kojeg je osnovao 1208. godine.

Blagdan je prvo ustanovljen s naslovom „Madonna della Vittoria – Gospa od pobjede” kao trajni spomen na pobjedu kršćanske vojske nad otomanskom silom u bitci kod Lepanta 1571. godine. Za spas i slobodu kršćanskog zapada borili su se Španjolci, Talijani i mnogobrojni Hrvati osobito pomorci s Dalmatinskih otoka. Dok je trajala bitka, pobožni papa Pio V. pozvao je sav svijet na molitvu Gospine krunice za spas kršćanske Europe. U znak zahvalnosti za ovu veliku i važnu pobjedu, koja se dogodila 7. listopada, papa Pio V. ustanovio je 1572. blagdan Gospe od Pobjede, a njegov nasljednik papa Grgur XIII. 1573. godine preimenovao ga je, te se sve do danas slavi i naziva blagdan Kraljice Svete Krunice, dodao je biskup.

Nadahnuti ovim povijesnim događajima s kraja XVI. stoljeća kod Lepanta, hrvatski narod devedesetih godina prošlog stoljeća krenuo je u boj s krunicom oko vrata za očuvanje svoga identiteta i spasa svoje hrvatske domovine. U našim obiteljima, crkvama, samostanima, po trgovima, javnim prostorima, posvuda se molila Gospina krunica za dobar ishod borbe za slobodu. I svi smo to doživjeli kao veliki Božji dar i znak hrvatskome narodu. Gospina krunica u Domovinskome ratu postala je simbol kojeg su vojnici, redarstvenici, branitelji domovine nosili sa sobom. To nije predmet – sredstvo s magijskim učincima, to je predmet – sredstvo uz pomoć kojeg, u poniznoj vjeri upravljamo molitve Blaženoj Djevici Mariji. Sastavljana je od pet desetica molitve Zdravo Marijo uz otajstva – meditacije o događajima iz Isusova i Marijina života, gdje se kršćanin u sabranosti obraća sa svojim potrebama Isusu i njegovoj majci, istaknuo je.

U središtu evanđelja današnje mise je Blažena Djevica Marija u dijalogu s anđelom Gabrijelom. Koliko puta u životu nam se dogode stvari gdje jednostavno ne znamo što nam je činiti. I onda u molitvi tražimo razjašnjenja, odgovor na velika pitanja da bismo upoznali volju Božju u našem životu. S Marijom i mi u vjeri odgovaramo: ‘Neka mi bude po tvojoj riječi’”, rekao je u propovijedi biskup. Misno slavlje pjesmom su animirali članovi zbora župe Bezgrješnog Srca Marijina iz Vinkovaca, objavljeno je na mrežnoj stranici Vojnog ordinarijata.