Proslavljen naslovni blagdan grkokatoličke katedrale Presvete Trojice

Vladika Stipić liturgiju je slavio u zajedništvu sa svećenicima i đakonima Križevačke eparhije kao i rimokatoličkim svećenicima iz križevačkog dekanata Bjelovarsko-križevačke biskupije i drugih krajeva. Liturgiju je pjevao Katedralni zbor pod ravnanjem Martina Pleše. Prema tradiciji bizantskog obreda, na Duhove i kroz duhovsko vrijeme služi se u zelenoj liturgijskoj boji, a hramovi se ukrašavaju zelenilom, što označava duhovski procvat Crkve koja je navještajem Krista i Radosne vijesti navodnila pustinju zemlje i čovječanstva novom dimenzijom života.

U homiliji je biskup Stipić protumačio otajstvo blagdana Pedesetnice i Silaska Svetoga Duha. „Proslavljamo rođendan Crkve – zajednice Kristovih vjernika. Duhovski događaj je bio trenutak kad ih je Gospod oslobodio svakoga straha i poslao u svijet, koji ima svoje potrebe i zahtjeve. Nije im dao da provedu cijeli život u dvorani Posljednje večere, gdje bi sigurno bili zaštićeniji iza čvrstih vrata. Poslao ih je u svijet da mu ponude navještaj slobode, koju su iskusili uskrsnućem i za koju ih je osposobio Duh osloboditelj. Apostolska zajednica je uzor kršćanskih zajednica po kojoj bismo trebali živjeti i mi u današnjem svijetu i životnim okolnostima. Duhovi su konačni poraz staroga i nastanak novoga svijeta“, naglasio je biskup Stipić.

Govoreći o stanju čovječanstva u suvremenom svijetu, vladika Stipić je rekao da je za mnoge praktični ateizam normalno životno pravilo. „Papa Benedikt XVI. ističe da je potrebno stvari promatrati ne samo s gledišta načina i uspjeha, nego i s gledišta normativnosti ljubavi prema bližnjemu, koja se ravna Božjom voljom, a ne samo našim željama. To nije lako u našoj znanstveno-tehničkoj kulturi zapadne civilizacije u kojoj je za mnoge praktični ateizam normalno životno pravilo. Postoji možda nešto ili netko, misli se, tko je u pradavna vremena pokrenuo svijet, ali on se nas ne tiče. Kada ovaj stav postane opći životni stav, tada sloboda više nema nikakvih mjerila, tada je sve moguće i dopušteno“, istakao je biskup Stipić.

Bezbrižnost i nedostatak interesa za pitanje o smislu, to je ‘bolest na smrt’, istaknuo je propovjednik. „Poslužimo li se izrazom Sørena Kierkeggarda, to je bolest koja prožima suvremeno društvo. Ono što ostaje zapravo je potišten, razdrobljen, ciničan ljudski subjekt, nesposoban biti čovjek, sumnjičav prema svakome projektu koji se prikazuje kao odgovor na cjelovito postojanje. Za njega se sreća sastoji u trenutačnom zadovoljavanju fizioloških i psiholoških potreba, što nalazi, prije svega, u lijepoj odjeći, zabavi, putovanjima, društvenim odnosima i dobroj hrani. Sve što bi moralo biti sporedno u njegovu životu – kazališne predstave, šport, glazba, briga za tijelo – postaje njegovim središtem“, istaknuo je.

Naglasivši da je to kultura prolaznoga, biskup Stipić je rekao da takav čovjek ne želi nikakvo povezivanje različitih trenutaka života jer bi to uključivalo povratak stvarnosti i odgovornosti za nju. „Je li takav čovjek sretan? Vjerojatno nije. Najočitiji znak njegove nesreće jest njegova nesposobnost za život; samoubojstvo, tako česta pojava među mladima; nasilje i uzimanje droge. Sve su to znakovi njegova dubokog neprijateljstva prema samome sebi i životu. Na paradoksalan način to je ujedno i znak njegove neuništive težnje za onostranim”, proučio je vladika Stipić.

Jedina brana koja bi mogla zaustaviti besmislenost u čovjeku, kao i lanac nasilja među ljudima, jest priznati da u čovjeku postoji sveto odnosno ono Božansko, naglasio je propovjednik. „Svaki čovjek je sveta ikona živoga Boga. Po daru Kristova Duha darovano nam je zajedništvo s božanskim koje nas osposobljava za ljudsko djelovanje. Zato draga braćo i sestre molimo nebeskoga Oca da nam pošalje Duha Svetoga koji će obnoviti svakoga od nas i koji će posvetiti svako naše djelo i nastojanje. Bože, daj nam poniznosti da shvatimo da sve što radimo ima smisla samo ako radimo iz ljubavi prema tebi i ostat će trajno samo ako sve što činimo bude posvećeno tvojim Božanskim duhom“, zaključio je vladika Stipić.

Na kraju se osvrnuo i na rat u Ukrajini, potaknuvši okupljene vjernike na molitvu. „Molimo, braćo i sestre, da Bog pošalje Svog Duha na svjetske vladare da zaustave ratove u svijetu, osobito u bliskoj nam Ukrajini. Molimo da Duh Sveti obnovi cjelokupnu ljudsku civilizaciju da čovjek ponovno počne voljeti i poštovati ljudski život osobito kod još nerođene djece te kod starih i nemoćnih ljudi“, naglasio je.

Tijekom liturgije križevački vladika Milan Stipić podijelio je naprsni križ i nadbedrenik o. Miroslavu Krnješinu, vikaru grkokatoličkog bosansko-hercegovačkog vikarijata i župniku Banja Luke koji je tim činom postao protojerej stavrofor, izvijestili su iz Križevačke eparhije.