Na početku mise nadbiskup je blagoslovio relikvijar s Manom sv. Nikole. Riječ je o relikviji prvoga stupnja – tekućini koja tijekom godine izlazi iz svečeva tijela u Bariju i koja se na dan prijenosa tijela sv. Nikole iz Male Azije u Bari uzima iz njegova groba.

Za vrijeme mise župljanima je svečano predana relikvija sv. Nikole koju je Crno dobilo na dar iz bazilike sv. Nikole u Bariju, gdje se čuva svečevo tijelo. Relikviju je u petak 28. studenoga u Bariju preuzeo don Elvis Ražov, župnik Crnog. Dar je uručio Giovanni Distante, prior dominikanske zajednice sv. Nikole, čuvara svečeva groba. Odobrenje za dar relikvije Crnom dao je nadbiskup Barija Giuseppe Satriano, na zamolbu zadarskoga nadbiskupa Zgrablića.

„Mana sv. Nikole sveta je tekućina koja stoljećima izvire iz njegovih relikvija u Bariju. U tome prepoznajemo nježnu Božju blizinu i podsjećanje da je sv. Nikola trajni zaštitnik našega životnog puta“, rekao je mons. Zgrablić. Istaknuo je da kršćanska tradicija poštuje relikvije „jer nas one povezuju s konkretnim svjedocima vjere i otkrivaju da Bog kroz njihove živote ispisuje povijest spasenja“.

„Relikvije nose tjelesnost koja govori o utjelovljenju: Bog je postao čovjekom i ušao u našu stvarnost, a svetost je postala dostižna u svakodnevnom životu. One su znak da je Božja milost snažno djelovala u određenoj osobi, ali i da se preko nje, na milosnoj razini, nastavlja doticati života vjernika“, rekao je nadbiskup, dodavši da relikvije „bude svijest o zajedništvu svetih – o Crkvi koja nadilazi granice vremena i prostora, povezuje žive i preminule u hodu prema punini života u Bogu“.

U daru Mane sv. Nikole susrećemo „Božju ljubav koja je oblikovala sv. Nikolu i kroz njega dotaknula bezbrojne živote“. Taj dar potiče na dublje pouzdanje u Božju prisutnost, na obraćenje srca i na otvorenost svetosti. „Relikvije nas usmjeravaju prema izvoru svetosti – Kristu, koji jedini daruje puninu života. Zato čudesni znak Mane ne promatramo samo kao povijesnu rijetkost, nego kao poziv da i mi, poput sv. Nikole, budemo nositelji Božje dobrote, zaštitnici slabih i svjedoci Krista u svijetu“, poručio je nadbiskup.

Župna crkva sv. Nikole u Crnom, zaštićeni spomenik kulture RH, posvećena je 1715. godine. Povijesni izvori spominju župu Crno u 15. stoljeću, a samo mjesto u 13./14. stoljeću.

U ozračju zahvalnosti za prošlost, molitve za blagoslov sadašnjosti i budućnosti te zajedništva vjernika, nadbiskup je istaknuo da 310. godišnjica posvete crkve otkriva duboku ukorijenjenost vjere na području Crnog – vjere koja se prenosila s naraštaja na naraštaj i oblikovala identitet ljudi koji su u Bogu nalazili oslonac te mu darivali svoje vrijeme, rad i ljubav.

„U obljetnici prepoznajemo važnost duhovnih temelja na kojima je izgrađena župna zajednica. Vjera ne počiva samo na povijesnim i društveno-političkim događajima, nego na evanđeoskom nauku koji kroz stoljeća oblikuje srce naroda. Ukorijenjenost u Evanđelju daje župi stabilnost i snagu u svim okolnostima. Kad je život župe prožet Božjom riječju, liturgijom i sakramentima, poteškoće se lakše podnose, a radost se dijeli s većim zahvalnim srcem“, poručio je nadbiskup.

Podsjetio je da su se ljudi na području Crnog kroz povijest suočavali s različitim izazovima, ali ih je vjera uvijek učvršćivala: „U tom iskustvu otkriva se istina – Božja blizina nosi čovjeka i daje mu svjetlo u neizvjesnosti. Budućnost se oblikuje iz onoga što smo primili, iz vjernosti kršćanskim korijenima i otvorenosti Božjem djelovanju.“

Nadbiskup je poželio da se u Crnom i u budućnosti Evanđelje pretače u svakodnevni život, da obitelji budu mjesta rađanja života, molitve i ljubavi, da župa raste na vrlinama prošlih naraštaja i hoda u ritmu današnjeg vremena. Posebno je naglasio važnost brige za starije i bolesne: „Budućnost zajednice rađa se ondje gdje se poštuju najranjiviji.“

„U vjernosti kršćanskim korijenima nastaje zajedništvo koje obogaćuje susrete“, rekao je nadbiskup, dodavši da zajedništvo rađa povjerenje, toplinu i pripadnost te da iz zahvalnosti izrasta snaga za velike pothvate. U tom je kontekstu najavio ostvarenje velike želje i potrebe župljana – izgradnju nove, veće crkve u Crnom.

Na kraju mise riječ je uputio i župnik don Elvis Ražov. Prisjetio se da je prilikom primopredaje relikvije u Bariju prioru Distanteu darovao Škrinju sv. Šimuna s posvećenim pamukom te knjigu prof. dr. sc. Stjepana Krasića o Sveučilištu u Zadru, koje su 1396. osnovali dominikanci i koje je bilo među najuglednijim sveučilištima tadašnje Europe.

Ražov je istaknuo da je 2025. godina iznimno važna za župu Crno, ali i za cijelu Crkvu zbog 1700. obljetnice Nicejskog sabora, uz koji se vezuje Nicejsko vjerovanje. Sv. Nikola, sudionik Nicejskog sabora, bio je „veliki borac za istinu vjere, za istinu Kristova božanstva i čovještva“.

U 2025. godini obilježava se i 100. obljetnica utemeljenja svetkovine Krista Kralja. „Krist je Kralj svega svijeta i svega stvorenja, i Njemu će se pokloniti svaka vlast“, rekao je Ražov, naglasivši da u Godini jubileja vjernici žele primiti milosti Kristove kraljevske vlasti i milosrđa: „Da nam Gospodin udijeli oproštenje grijeha i svih vremenitih kazni po zagovoru sv. Nikole.“

U Knjigu spomena u Bariju Ražov je zapisao molitvu i povjerio zagovoru sv. Nikole izgradnju nove crkve u Crnom, blagoslov župe i cijelog hrvatskog naroda.

Nakon mise održana je procesija s kipom i relikvijom sv. Nikole, koju su vjernici nakon procesije mogli častiti.

Župljani Crnog hodočastili su u Bari u rujnu 2025., kada su na svečevu grobu u kripti bazilike blagoslovili novi župni barjak sv. Nikole. Župljanka Tea Vidaić napisala je i skladala novi Himan sv. Nikoli, koji je pjevan na misi.

Proslavi blagdana prethodila je trodnevnica o biblijskom utemeljenju čašćenja relikvija i značenju blagoslovina u životu Crkve. Održan je i znanstveni skup o povijesti Crnog, na kojem su stručnjaci predstavili župu i mjesto iz crkvenog, društvenog, kulturnog, zemljopisnog i povijesnog aspekta.

Crno je bilo na prvoj crti obrane u Domovinskom ratu, a danas, uz razvoj gospodarske zone, postaje sve privlačnije za život mladim obiteljima.