„Zahvalimo Bogu za 40 godina postojanja župne crkve na Stanovima. Crkve se posvećuju da bi se u njima sâm Bog proslavio, na način da svoju slavu i život koje ima u svojoj svetosti, Bog komunicira, dijeli, daje čovjeku. To se događa 40 godina u prostoru ove crkve. Bog je tu učinio mnoge milosti. Nemoguće je sagledati i izreći što je sve Bog učinio u srcima mnogih koji su se tu okupljali da bi slušali Riječ Božju, da bi ona bila istinska hrana njihovoj duši. Tko može nabrojiti tolika otajstva u sakramentima koji su se tu slavili i koji su darovali najdragocjenije ljudima, koji su u ljudski život unosili istinsko bogatstvo“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je ta misa zahvala Bogu za milosti koje prima sadašnji naraštaj i koje su primile i prethodne generacije.

Nadbiskup je rekao kako je lijepo da se tu zahvalu izriče na župni blagdan Kraljice mira, „da baš po tom činu možemo razmišljati što Bog čini i izvodi u našem životu. Jer Bog nije neka memorija koje se sjećamo, ljepota koju promatramo, neko daleko kraljevstvo kojemu se divimo. Nego, sve što spoznajemo u otajstvima naše vjere, Bog trajno i snažno izvodi u našem životu. To otajstvo nas nadilazi i veće je od mogućnosti naše spoznaje“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da Crkva naučava, govori i propovijeda istinu.

„Crkva je dobra učiteljica, majka koja nas rađa za život vječni, koja nam daruje život vječni, ali i uči nas istinama, uči nas životu. Zahvalimo Bogu na tolikim darovima, milostima i na tolikoj dobroti koja se izlila na ovu crkvu“, potaknuo je nadbiskup, uputivši na molitvu da „ne ostanemo tvrda srca“. Gospodin svojoj Crkvi kao zajednici koja je njegovo mistično tijelo daruje blagdane i dane spomena posvete crkve „da bi smekšao naše srce i otvorio našu dušu, kako bismo mogli vidjeti veličanstveno Božje djelo u našem životu“.

U tom kontekstu, nadbiskup je razmatrao i što znači povlastica Marije kao kraljice mira. Blagdan Kraljice mira je novijeg datuma, 1954. ga je ustanovio papa Pio XII. Svoje korijene ima u dalekoj povijesti, u počecima kršćanstva. „Nakon što je kršćanstvo dobilo slobodu početkom 4. stoljeća, već prvi kršćanski pisci pišu o Mariji kao kraljici, daju joj taj naslov. Moleći za mir kad je bio Prvi svjetski rat, papa Benedikt XV. dodao je 1917. u Lauretanske litanije zaziv Kraljica mira“, podsjetio je nadbiskup.

U našem mentalitetu, ljudi sadašnjeg vremena riječi kralj, kraljica, poimaju kao nešto idealno, nerealno, kao termin koji spada u dječje priče, bajke, legende. Na ovom svijetu još neki kraljevi i kraljice imaju neku čast, moć, vlast, rekao je mons. Zgrablić. „To nas može zavesti u promišljanjima što zapravo znači Marija kao kraljica ili Marija kao kraljica mira. Kraljevstvo koje Marija prima možemo razumjeti samo u odnosu na Krista. Ona je duboko sjedinjena i povezana s Kristom. Ako je Krist kralj, možemo razumjeti i u kojem smislu je Marija kraljica“, rekao je nadbiskup, naglasivši da je Isus pokazao u čemu se sastoji njegovo kraljevstvo.

„Isusovo kraljevstvo ne sastoji se u onome u čemu se sastoji zemaljsko kraljevstvo. Božje kraljevstvo sastoji se u tome da je Krist došao služiti u ljubavi, potpuno nam je darovao svoj život. Božja čast je u tome da nama čini dobro. Krist je za nas ušao u smrt da može u potpunosti prihvatiti našu ljudsku sudbinu, da bi preobrazio naše dostojanstvo i naš život ranjen grijehom; da bi kroz slavu uskrsnuća i darovanjem svoje sile i snage sve to obnovio u nama. Bog se toliko zauzima za nas da nam je darovao svoga ljubljenog Sina i dao nam je najveću moguću čast, da smo postali njegova ljubljena djeca. Dao nam je svoga Duha Svetoga, ono što je najintimnije u njemu, što struji u tajni njegovog života. Sve to nam želi darovati, da bi u nama razbudilo naše srce koje može otvrdnuti našim grijehom i našom zaokupljenošću za ovozemaljsko, da te milosti ne možemo vidjeti i proživjeti, da u tu ljepotu ne možemo doći“, upozorio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo da zahvalimo Bogu što smo na istom putu kao Marija koja je primila najveću čast i dostojanstvo. „To Gospodin i nama daruje. Gledamo konačni cilj i na tom putu nismo sami. Marija je naša suputnica, ona je majka koja nas vodi na putu našeg života, prema vječnosti. Bog je Mariji dao najveću čast, jer ona je participirala u Kristovom služenju i tako je usko povezana s Kristom, da Marija participira i u Kristovoj slavi i časti. U Mariji promatramo što je Bog izvršio do kraja u svojoj slavi“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da nam Bog u Mariji daje model, primjer, uzor, „da možemo gledati što Bog želi izvesti i u našem životu“.

Mariju slavimo ne samo kao kraljicu, nego i kao kraljicu mira. Nadbiskup je pojasnio i po kojim trima stvarnostima blagdanska liturgija predstavlja Mariju kao kraljicu mira.

Marija je kraljica mira zato što je začela i rodila Krista, Kneza mira. „Marija je kraljica mira jer je mir ušao u njen život. To se dogodilo i u našem životu. Krist je ušao u naš život i nosimo Krista koji je naš mir, nosi puninu našeg života. Marija je kraljica mira i zato što je stajala podno Kristovog križa i pratila ga je u trenutku njegove vrhunske, krajnje ljubavi koju je darovao nama“, rekao je nadbiskup.    

Liturgija nam predstavlja Mariju kao kraljicu mira da u tom odrazu i mi sebe možemo razumjeti. „To nam govori da i mi možemo doći do mira. Mir ne znači samo odsutnost rata, nego znači mir kao punina, dinamizam, ono snažno što ispunjava naše biće. Kada duša čovjeka može reći da je primila najveća dobra od kojih veće ne može primiti, i zato je srce mirno, zadovoljno, jer je potpuno ispunjeno. To je mir kojeg Bog nama želi dati“, ohrabrio je mons. Zgrablić, naglasivši da je Marija kraljica mira jer je dostigla puninu.

„Mir je blagostanje našeg duha, ne samo odsutnost nemira koje uzrokuju neki izvana. Mir je stanje punine koju imamo u svojoj nutrini, koju Bogu daruje onima koji ga ljube i s njim surađuju. Taj mir je Marija primila, u punini je primila to najljepše i najdragocjenije bogatstvo. Zato je Marija kraljica mira – jer je ona u potpunosti ispunjena u Bogu. Tu puninu života ona nama svjedoči, taj mir ona nama želi dijeliti, mir kao najveću potrebu našeg srca! Jer naše srce je toliko uznemireno. Trpimo jer nam je srce uznemireno, a mir nam je toliko potreban“, rekao je nadbiskup.

Treća stvarnost prema obrascu blagdanske liturgije je – Marija je kraljica mira jer je s učenicima čekala obećanoga Duha Svetoga. „Marija je čekala i primila Duha Svetoga koji ljudskom srcu donosi mir. Sve to događa se s nama i za nas u euharistiji, gdje nam Krist sebe u potpunosti daruje. Kada slavimo Mariju kao kraljicu mira, mi kao u ogledalu gledamo svoju dušu, ljepotu koju je Bog izveo u našem životu. Divimo se našoj majci Mariji, ali i radujemo se što smo s njom, što nam Marija pokazuje put i što je ona naša posrednica“, rekao je nadbiskup, naglasivši da je u tom posredovanju za nas Marija garant koja je taj put već prošla.

„Marija je išla tim putem i hoda s nama na putu našeg života. Majka nas želi nositi svome Sinu, želi nas nositi u vječnost, Bogu. To Gospodin nama želi staviti u našu dušu i srce, da se možemo radovati Mariji. Ali, da ta radost ne bude zbog nečega što se dogodilo nekome drugome, nego da svatko sebe pronađe u toj radosti“, rekao je nadbiskup. Naveo je primjer kako, kad je osoba radosna i ispunjena, a u situaciji je kad se dogodi neka nevolja, to loše osobu iznutra toliko ne pogađa, jer to pokriva radost koju čovjek ima u sebi.

„Kada duboko živimo ono što Bog nama daruje i stavlja u naš život, to je naša snaga koja čini da nam sve poteškoće, nevolje i problemi našeg života izgledaju maleni, u odnosu na veličinu koju je Gospodin nama darovao. Ako Boga udaljimo od sebe, onda naši nemiri, problemi i sve što uzrokuje nemir u našem životu, postanu veliki“, upozorio je mons. Zgrablić. Ohrabrio je da nas Marija vodi putem koji nas vodi miru i Kristu koji je knez mira.

Krist je donio puninu života na ovaj svijet i jedino on u potpunosti može zadovoljiti našu dušu i naše srce, poručio je nadbiskup, poželjevši „da budemo ponosni što smo kršćani, što pripadamo Kristu i što nas je Bog izabrao na najveću čast i dostojanstvo. Taj ponos i radost će biti snaga našeg života“.

„Neka nam naša nebeska Majka pomogne svojim zagovorom i blizinom da to iskreno i duboko živimo, da to svjedočimo mlađim naraštajima i da to najveće blago i bogatstvo predajemo novim generacijama. Dao Bog da i mi u radosti, miru i kraljevskoj časti pronađemo kraljevsko dostojanstvo“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Don Marinko Jelečević, župnik Stanova, zahvalio je nadbiskupu na dolasku. „Marija nas okuplja oko svoga Sina. Dovela nas je na vrelo života i izvor ljubavi. Najljepše je kad čovjek može tu doći i napojiti se ljubavlju Isusa Krista“, rekao je don Marinko. Zahvalio je svim svećenicima koji su bili stanarski župnici, među njima i pokojnom don Tomislavu Sikiriću kojega je naslijedio u službi župnika, svim đakonima i kapelanima koji su djelovali u župi. Ove godine, zbog infrastrukturnih radova u predjelu Stanovi, nije održana tradicionalna procesija s Gospinim kipom.

O župnoj crkvi Kraljice mira na Stanovima

Crkva Kraljice mira, po nacrtu arhitekta Tomislava Paleke, izgrađena je za vrijeme župnika don Šime Sturnele i zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka koji je tu crkvu posvetio 20. studenoga 1983. godine. Crkva je izgrađena i velikodušnom donacijom biskupije Münster.

Župa Kraljice Mira na Stanovima u sjeveroistočnom predjelu Zadra nastala je podjelom od Župe sv. Ivana na Relji. Nadbiskup Oblak utemeljio je župu 5. srpnja 1978., kada se počela graditi i župna crkva. U početku je za liturgijska slavlja služila kapelica Gospe Fatimske, uređena u prostoru nekadašnje trgovine. Građevinska dozvola za izgradnju župne crkve dobivena je  21. listopada 1981. S crkvom je u cjelinu povezana župna kuća i pastoralni centar.