Uvodeći u homiliju p. Božidar Nagy spomenuo je Okrugli stol koji je održan o Danici Široli 12. travnja 2024. u Zagrebu, a koji je još jednom svratio pozornost katoličke javnosti na ovu izuzetnu svetačku pojavu hrvatskog katoličkog laikata koja je u cvijetu svoje mladosti završila svoj zemaljski život ostavivši iz sebe ne samo svoj svetački lik, nego i svoju bogatu pisanu duhovnu ostavštinu.

„Izlaganja koja su o Danici iznesena na Okruglom stolu bila su u stvari svjedočanstva kako njezin svetački lik djeluje i na današnji naraštaj hrvatskih katolika premda je od njezine smrti prošlo gotovo sto godina. Osobe koje su svojim prilozima sudjelovale na ovoj vjersko- kulturnoj manifestaciji jesu intelektualci, sa sveučilišnom naobrazbom koje je Danica duhovno osvojila tako da su s njome uspostavile trajno duhovno prijateljstvo. Koliko je Daničina svetačka pojava privlačna već je pokazao i kraj njezina života kad je odmah nakon odlaska s ovoga svijeta bila nazvana ,,hrvatska Mala Terezija”“, naglasio je p. Nagy.

Propovjednik je u nastavku spomenuo da je prvi važan i značajan članak o svetosti Daničina života objavljen je svega tri mjeseca poslije njezine smrti kao komemorativni članak ,,In memoriam” u Glasniku Srca Isusova.

„Danica je umrla 2. rujna 1926., a već u prosincu iste godine Glasnik, čiji je ona bila marna čitateljica i suradnik i širitelj posvećuje joj riječi pohvale koje se obično upotrebljavaju za osobe za koje se smatra da su dostojne da budu uzdignute na oltar. Pojedine tvrdnje iz članka naglašavaju da se kod Danice ne radi tek o običnoj, prosječnoj, vrijednoj i pobožnoj djevojci, nego o osobi sa svetačkim vrlinama i karakteristikama. Evo samo nekoliko rečenica iz toga članka: ,,Uminuo je taj život za nas kao zvijezda, što je naglo ostavila svoje mjesto i željno poletjela u Srce Isusovo za kojim je tako čeznula… Izgorjela je u svijetu kao žrtva ljubavi prema Bogu i ljudima. Živjela je bez prestanka u nazočnosti Božjoj, uvijek mu se prinosila kao žrtva za slavu Njegovu i spasenje duša… Koje čudo dakle da su mnogi za njezina života gledali u njoj sveticu, dok se poslije njene smrti to mišljenje još više utvrdilo. Krasan njezin sprovod svjedoči koliko je bila poštovana od sviju.“ (Glasnik Srca Isusova br. 12, 1926, str. 337-338)

„Svakako moramo spomenuti još jednu veoma važnu činjenicu. Danicu Širolu kao izuzetnu osobu ne samo na duhovnom nego i na kulturnom polju prepoznali su i urednici velike Spomenice ,,Znameniti i zaslužni Hrvati 925.-1925.” koja je objavljena prigodom proslave tisućite obljetnice Hrvatskog kraljevstva godine 1925. Tako su uz njezina oca Stjepana, i brata Božidara urednici i njoj posvetili biografski spomen-članak na str. 254 koji ima tim veću važnost jer je Danica bila još na životu kada je ova vrijedna i važna knjiga za hrvatsku povijest i kulturu bila objavljena“, istaknuo je Nagy.

„Ovaj Zbornik svjedočanstava o duhovnoj veličini i svetosti Danice Širole što ga je uredila i priredila č. sestra Slavica Buljan, koja je nakon isusovca p. Josipa Antolovića glavna promicateljica Daničina poznavanja i štovanja u našem stoljeću, jest još jedan doprinos za potpuni uvid u njezin svetački lik, njezinu duhovnost; tako će se postupno otkrivati hrvatskoj javnosti do sada nepoznata duhovna junakinja, hrvatska ,,Malu Tereziju”. Zahvaljujemo s. Slavici koja je bila i glavni organizator ovoga Okruglog stola na kojem su sudionici iznijeli svoja dojmljiva svjedočanstva o Daničinoj svetosti i time ovim Zbornikom obogatili hrvatsku hagiografsku književnost. Vjerujemo da će ova svjedočanstva potaknuti i druge istraživače da još više prouče, osvijetle i približe nam lik ove Bogu posvećene duše kako bi nadahnula druge duše da idu njezinim putom prema ostvarenju ideala i kršćanske svetosti“, rekao je propovjednik.

„Na kraju rado navodimo riječi prvog promicatelja Daničina poznavanja i štovanja, isusovca p. Josipa Antolovića o njezinu duhovnom liku što ih je zapisao u četvrtom svesku S duhovnim velikanima kroz travanj (str. 341-342): ,,I Danica pripada svetačkom Zagrebu Zagrebu biskupa A. Kažotića, biskupa J. Langa, p. Venedlina Vošnjaka, Ivana Merza, Avelina Čepulića, Marice Stanković, Vlaste Arnold, o. Ante Antića, kardinala Alojzija Stepinca i tolikih drugih junaka i junakinja duha koji su se svim silama trudili živjeti prema Evanđelju Isusa Krista. Njihovo je životno svjedočanstvo za nas veliko ohrabrenje i zato je dobro da ih sve više otkrivamo“, zaključio je p. Nagy.