U povodu izlaska druge studije o dubrovačkim nahodima i radu nahodišta u 19. i 20. stoljeću gošća na tribini dr. Kralj-Brassard u izlaganju se osvrnula na osobne motive istraživanja nahoda kojima je posvetila više od petnaest godina rada.

Spomenula se svog oca rekavši da je osim izraza osobne zahvalnosti prema ocu, uloga očeva izravno povezana s temom izlaganja. Odnos očeva, bilo bioloških bilo duhovnih, prema štićenicima nahodišta i onima koji će to postati ključan je za razumijevanje životnog puta nahoda i ishoda skrbi o njima.

Autorica je također govorila o dosad zanemarenoj, a važnoj ulozi svećenika u ishodu skrbi za nahode posebno one na selu. Žarište njenog istraživanja je prostor Dubrovačke Republike i jedne od njezinih najdugovječnijih institucija.

Dr. Kralj-Brassard navela je dva glavna cilja studije. Prvi je bio istražiti stvarne okolnosti rada nahodišta i života nahoda podjednako u gradu kao i na selu u seoskim obiteljima, usporediti ono što je vrijedilo u 19. stoljeću s onim što je bilo u Dubrovačkoj Republici. Željela je usporediti teoriju i praksu, ono što su pravila određivala i kako su se u praksi primjenjivala. Drugi cilj joj je bio prikupiti što više podataka o svakom pojedinom štićeniku nahodišta u spomenutom razdoblju.

U izlaganju autorica je istaknula da Vlahovi ljudi – nahodi imaju svoje potomke, a u sustav skrbi o nahodima bile su uključene brojne i konavoske i primorske obitelji.

Naglasila je da je na prostoru od Prevlake do Kleka najvažniji simbol identiteta Parac i da je ona istraživala i pisala o Vlahovim ljudima te da je ovo predavanje posvećeno njima, napuštenoj djeci, rubnim, slabim i po svemu neznatnim Vlahovim ljudima.

Autorica je govorila i o naslijeđu nahoda rekavši da su jaslice izravni slijednik nahodišta i to talijanskih nahodišta s industrijskog sjevera kada su majke koje su bile zaposlene morale svoju djecu ostavljati na čuvanje u jaslicama.

Predsjednica Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije Marijeta Radić na početku je pozdravila sve okupljene, zahvalivši im na dolasku i iskazavši zadovoljstvo što se nastavlja tradicija održavanja tribina „U susret sv. Vlahu“.

Dr. sc. Rina Kralj Bassard diplomirala je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Diplomirala je na Poslijediplomskom doktorskom studiju „Povijest stanovništva“ Sveučilišta u Zagrebu i sveučilišta u Dubrovniku s radom pod naslovom „Neželjeno majčinstvo podržavljeno roditeljstvo: Napuštena djeca u Dubrovniku od 17. do 19. stoljeća“.

Tribini su, uz ostale, nazočili dubrovački biskup Roko Glasnović, rektor zborne crkve Sv. Vlaha don Ivica Pervan te ovogodišnji festanjuli kapetan Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo.

Tribine „Ususret sv. Vlahu“ priprema Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupija kao dalju pripravu za Parčevu festu.