Ove godine moćni zaštitnik od kuge okupio je više od 50 pobožnih župljana na molitvu, koja je počela nakon večernjeg Angelusa, 15. kolovoza, na uočnicu proslave, s tim da je tijekom večeri kip obišlo i pomolilo se skupa više od sto vjernika, što dugo nije zabilježeno. Ovim se činom održava zavjet koji je pomogao da se u teškim vremenima tijekom 19. stoljeća stanovnici ovoga sela obrane od zaraze kolere koja je, tada, u cijeloj Europi poharala čitava naselja i praznila ih od ljudi. Pobožnost sa svijećama sastoji se od litanija sv. Roku za njegov zagovor, ali i zagovornih molitava Mariji, Gospine Krunice, te starih bereških crkvenih napjeva, koji se danas gotovo uopće više ne mogu čuti u drugim prigodama, a koje je predvodila baka Tonka Krizmanić. To su pjesme: „Pisma svetom Roku“, „Nebeskoga slavnog grada“ i „O, rastvori majko draga“.

Zavjetni dan sv. Roka je od vremena zavjeta neradni dan u Beregu. Spomenik sv. Roka 147 godina krasi centar Berega. Sakralni je to spomenik s elementima pučkoga baroka, samo jedan od dva kipa ovoga sveca koji se nalaze na otvorenom prostoru u Bačkoj. Licem je okrenut prema sjeveru (pravac iz kojega je nekad dolazila velika zaraza), okružen četirima arkaičnim stupovima i ograđen željeznom ukrasnom ogradom. Posvetni natpis nalazi se na istoj strani na kojoj je i lice kipa, no, nažalost, uklesana slova su godinama postajala sve nerazumljivija. Prema istraživanjima etnologa dr. Istvána Sillinga, original natpisa glasi: OD BERESHKI OHOGI POBOZHNI DUSHA PODIGNUT 1873. (riječ »ohogi« vjerojatno znači »od kuge«). Zapravo, podignut je nakon smirivanje velike epidemije kolere koja je u to vrijeme odnijela živote velikog broja župljana (više od 100), uključujući i tadašnjega župnika Davida Baraševića.

Uoči Velike Gospe članovi mjesnog Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Silvije Strahimir Kranjčević“ i ostali župljani Berega oličili su i popravili stupove i ogradu, te spremili sve za molitvu, koja svake godine uključuje veliki broj vjernika ove male župe. Koliko je moćan zagovor ovoga plemenitoga sveca pokazuje činjenica da javna pobožnost njemu nije utrnula. Pokazuju to vrlo živo i starije Bereškinje, koje, iako teško pokretne, ne odustaju od ove javne molitve da Bereg »kuge« modernoga vremena zaobiđu.

Bereški kip sv. Roka je, po svjedočenju župljanke Irene Tucakov, mjesto neprekidnih molitava od ožujka ove godine, od kada se župljani i gosti ovoga sela, među kojima brojni koji rade u inozemstvu, okupljali kako bi molili zagovor sv. Roka za zaustavljanje epidemije virusa korona i bolesti koju on izaziva, te se zahvalili za zdravlje.