Uz domaćina susreta metropolita zagrebačko-ljubljanskog Srpske pravoslavne crkve nj. preosv. Porfirija Perića u slavlju su sudjelovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskup Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj Branko Berić, predsjednik Saveza baptističkih crkva u Republici Hrvatskoj pastor Ivica Horvat te apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić kao i članovi Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog na čelu s predsjednikom preč. dr. sc. Marijanom Franjčićem, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Slavlje je započelo Večernjim bogosluženjem poprazništva Bogojavljenja i spomena prepodobnog Teodosija Velikog osnivača Opštežića. Po završetku Bogosluženja i molitve vjernika čije su zazive čitali uz mitropolita Perića, kardinal Bozanić, biskup Berić i pastor Horvat, uslijedili su prigodni govori.

Prvi se okupljenima obratio mitropolit Perić. Citirajući riječi apostola Pavla, da je sada sve i u svima Krist, naglasio je da nas je Gospodin pozvao na zajedništvo različitih: “A te različitosti nama ljudima nisu ništa drugo nego izraz Božjega čovjekoljublja, da bismo mi, imajući svatko svoju posebnost kao svoj dar i svoj pečat, surađujući s Bogom umnažali te darove i onda ih darovali jedni drugima. Darujući i primajući, dobili smo mogućnost obogaćivati druge i biti obogaćeni njima. Gospodin je i Kraljevstvo nebesko doveo u našu vezu s drugima, nazivajući svakoga drugog našim bližnjim.”

Ističući pak geslo ovogodišnje molitvene osmine “Iskazivahu nam nesvakidašnje čovjekoljublje”, metropolit je podsjetio da su Pavla i njegove drugove brodolomce na Malti dočekali stanovnici koji nisu poznavali Krista: “Čovjekoljublje nije apstraktan pojam. Nije ni, kako mi to često činimo, iskazivanje ljubavi ljudima daleko od nas. Čovjekoljublju se učimo u svakodnevnom životu, pokazujući da jedni druge prepoznajemo kao braću, ali i više od toga – pokazujući praktičnu ljubav jedni prema drugima. Nije moguće voljeti one daleko, ako nemamo osjećaja ili praktične ljubavi za one pored nas.”

Nakon metropolita Perića, okupljenima se obratio kardinal Bozanić. „Ovih smo dana svjedoci jednog hoda i to molitvenog hoda. Rekao bi papa Franjo – okuplja se Božji narod sabran iz različitih naroda. Ovi dani Molitvene osmine za jedinstvo kršćana govore i posvješćuju da svi zajedno pripadamo istom Gospodinu. Ujedno nas podsjećaju da se što više približimo Kristu koji je prvi molio da svi budemo jedno. I što se više približimo toj Kristovoj molitvi, toliko smo više i mi Kristovi. Zato ne možemo biti vjernici kršćani ako se ne priključimo Isusovoj molitvi“, rekao je na početku svog govora Kardinal.

Istaknuvši kako „smo upravo ovdje zajedno iz različitih crkvenih tradicija povezani u prvom redu Kristom Gospodinom“, Kardinal je rekao da je „Krist Onaj koji nas je okupio i On je u stanju, kako smo čuli u današnjem evanđelju, od onoga što imamo, a to je nešto malo, pet kruhova i dvije ribe, umnožiti, nahraniti, povezati i približiti nas sebi. A koliko smo bliže Kristu, toliko smo bliži jedni drugima. Za to upravo danas molimo – da svatko od nas u našim Crkvama nastoji što više rasti u svetosti, u približavanju Kristu jer to je jedini put našeg međusobnog približavanja.“

Istaknuvši kako je pripadnost Isusu Kristu „naše zajedništvo koje je iznad svih podjela, koje ne, kako je rekao visoko preosvešteni mitropolit Porfirije, ukida podjele i razlike, ali oplemenjuje, podiže i od toga čini bogatstvo“, Kardinal je istaknuo kako mu je drag ovaj molitveni hod.

„Moramo vjerovati da se i ovime nešto događa. Da i ovo zajedništvo večeras i ovih dana po našim crkvama govori o približavanju i Bog svoje čini. Ne možemo prognozirati, ali ono što nam je dano i na što smo pozvani, da svatko u svom zvanju više raste u svetosti, čini nas Bogu bližima i jedne drugima. Kad je čovjek blizu Bogu, bliz je i bratu čovjeku, osjeća u svom srcu jedan duboki mir, osjeća da je ispunio smisao svoga života“, rekao je Kardinal.

Osvrnuvši se na moto ovogodišnje Molitvene osmine „Iskazivahu nam nesvakidašnje gostoljublje“ (Dj 27, 18 – 28, 10), Kardinal je istaknuo da je prvo čovjekoljublje iskazao Bog po Isusu Kristu pokazavši nam put do sebe. Upravo čovjekoljublje i to ono konkretno; prema onom najbližemu, u susjedstvu, u zajedništvu na radu, u gradu, u narodu, među narodima.

„Mi smo onoliko Božji koliko u svom životu prakticiramo čovjekoljublje. Molimo Gospodina Isusa da nam pomogne i ovim okupljanjem i susretom. I večeras svjedočimo snazi Kristove milosti i zato vjerujemo da smo na pravom putu. Neka nas dobri Bog sve blagoslovi!“, zaključio je govor Kardinal.

Nakon kardinala Bozanića, prisutnima se obratio biskup Berić. Osvrnuvši se na događaj iz Djela apostolskih iz čijeg opisa je uzeto ovogodišnje geslo Molitvene osmine, biskup Berić je rekao: „Kao kršćani pozvani smo iskoračiti u vjeri. Donijeti Božju sveobuhvatnu ljubav, čak i do onih koje nam je i teško voljeti. No, ne smijemo se zaustaviti samo na dobrim osjećajima, nego su nam potrebne konkretne geste koje ulaze u duše i pobuđuju savjesti, potiču na ono unutarnje obraćenje koje je pretpostavka za svaki napredak na putu ekumenizma.“

„Molitvena osmina“, nastavio je biskup Berić, „vrlo je važan trenutak u životu naših Crkava stoga trebamo puno moliti kako bi se Uskrsli Krist učinio nazočnim na svakom susretu među kršćanima te donio plodove Duha. Poznavati se znači uči u srce drugoga, shvatiti rane koje je povijest ostavila u odnosima među različitim Crkvama te iscijeliti te rane snagom ljubavi tražeći dar Duha Svetoga.“

Napomenuvši kako je važan i teološki dijalog te duhovni ekumenizma, biskup Berić je zaključio kako „jedinstvo ne ukida naše posebnosti, već pred nas postavlja cilj zajedništva, jedinstva koje će se temeljiti na ljubavi. Jedinstvo među kršćanima je milost i dar od Boga.“

Na kraju svima se obratio pastor Horvat. Osvrnuvši se na geslo Molitvene osmine, iznio je podatak o trideset i pet tisuća poginulih migranata od 2000. godine u pokušajima da preko Sredozemnog mora dođu do Europe. Referirajući se na odnos Pavla i Korinčana koji su kao zajednica bili vrlo zahtjevni, pastor Horvat je istaknuo kako smo i mi kršćani današnjice uskogrudni poput Korinčana.

„Mi kao kršćani pozvani smo na uski put, ali smo pozvani na široko srce da ne bude u našim srcima tijesno.“, rekao je pastor Horvat. Postavivši pitanja što to znači za nas u Hrvatskoj biti na uskom putu i zašto još uvijek tako teško prihvaćamo jedni druge, odgovorio je da „kao kršćani moramo i možemo snagom Kristove ljubavi slati drugačiju poruku. Prvo sebi, a onda i drugima.“

Molitveno slavlje animirao je liturgijskim pjevanjem Kor Sabornog hrama.