Nedavno doneseni Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskoga rata barem je nakratko svratio pozornost javnosti na nevine žrtve na području Hrvatske, no žrtava je među Hrvatima bilo i u Srijemu, Banatu i Bačkoj.

„Kad su u pitanju hrvatske žrtve na području Vojvodine tijekom devedesetih, moram odmah reći da pouzdanih, točnih i konačnih podataka nema. Brojka je negdje između 25 i 40 tisuća, no nema sustavnih istraživanja koja bi ih potvrdila i verificirala“, rekao je među ostalim sugovornik.

U intervjuu je govorio i o razlozima prešućivanja tih žrtava. „Nije sva krivnja na hrvatskim medijima i institucijama – ima je i na nama koji smo podrijetlom iz tih krajeva jer, čini mi se, vrlo rijetko i nekako ‘sramežljivo’ spominjemo osamdesete i devedesete i sve ono čemu smo svjedočili dok smo živjeli tamo“, kazao je Pinter.

Spomenuo je i žrtve koje su tijekom ratnih godina proživljavali katolički svećenici: „Katolički su svećenici u tom ludilu bili, očekivano, na meti velikosrpskih divljaka, pa je tako župnik u Šidu Đuro Ćuraj pretučen u rujnu 1991. Uz druge teške ozljede polomljeno mu je pet rebara. Župnik u Kukujevcima Stjepan Maroslavac od silnoga šikaniranja psihički je obolio i morao je ići na liječenje te se više nije vratio u svoju župu, a njegov nasljednik Berislav Petrović od studenoga 1992. također je suočen sa svagdašnjim teroriziranjem“.