Veliki kancelar HKS-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić dopisom od 26. svibnja potvrdio je izbor rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića za novo mandatno razdoblje od 2020. do 2024. Potvrdom Velikog kancelara završio je postupak izbora rektora HKS-a koji je odlukom Senata pokrenut u veljači 2020. i završio odlukom Senata koji je izabrao prof. dr. sc. Željka Tanjića za rektora HKS-a. Novoizabrani rektor HKS-a obnašao je položaj privremenog rektora Sveučilišta, a potom je bio izabran rektorom u prvom mandatu koji je trajao od 2016. do 2020.

Rektor Tanjić istaknuo je da je zahvalan Bogu što je u proteklom razdoblju imao izvrsne suradnike.

“Kada se govori o zadnjem mandatnom razdoblju i mojoj rektorskoj službi, mislim da se to može promatrati samo kao zajednički rad. Nisam bitan ja, nego je bitno Sveučilište i poslanje Sveučilišta u Crkvi i društvu”, rekao je rektor Tanjić te zahvalio Senatu HKS-a i kardinalu Bozaniću na izboru, ali i na potpori te svemu onome što Zagrebačka nadbiskupija čini za rast i razvoj Sveučilišta.

“Zajednički rad je važan. Zahvalan sam Bogu i ponosan na svoje suradnike – prorektore, nastavnike, one zaposlene u administraciji, naše čistačice. Ponosan sam na cijeli tim koji je kroz ove godine sve učinio da se naše Sveučilište, u skladu s mogućnostima, poslanjem i veličinom, polako, ali sigurno razvija i raste. Zahvalan sam Bogu i najponosniji zbog naših studenata, zbog te studentske obitelji koja je rasla od prvih 40 studenata na Odjelu za povijest do danas kada imamo oko 1200 studenata na više sveučilišnih odjela. Oni su izvor naše radosti, zahvalnosti i nade. Oni su izvor nutarnje energije za rad koja nam dolazi od Božje milosti i očituje se u našim studentima”, istaknuo je rektor Tanjić te naglasio važnost prvog rektora zagrebačkoga pomoćnog biskupa dr. sc. Ivana Šaška koji je, uz svoje suradnike, postavio dobre temelje.

Rektor je istaknuo da se Sveučilište razvijalo na području nastavnih programa te da danas ima pet studijskih odjela na preddiplomskim i diplomskim razinama, dva doktorska studija te program cjeloživotnog obrazovanja.

“Svi naši studiji završili su svoje cikluse. Neki naši studenti su kod nas ili negdje drugdje upisali doktorate. Ove godine prva generacija s Odjela za komunikologiju završava svoj studij. Ponosni smo na sve naše studente”, rekao je te istaknuo važnost Odjela za sestrinstvo čiji su nastavnici i studenti dali svoj obol u borbi protiv pandemije koronavirusa.

“Zagrebačka nadbiskupija učinila je puno za prostorni razvoj i osmišljavanje kampusa Sveučilišta. Unutar akademske zajednice raste prisutnost Sveučilišta kroz organizaciju tribina, kongresa i simpozija. Ovih su dana naši studenti s Odjela za komunikologiju, pod vodstvom svojih profesora, uključeni u rad Međunarodnoga dječjeg festivala u Šibeniku i zaduženi su za medijsko pokrivanje”, istaknuo je između ostaloga rektor Tanjić.

Prof. dr. sc. Željko Tanjić

Izazova je, rekao je rektor Tanjić, mnogo.

“HKS se vodi kao privatno sveučilište. Hrvatsko zakonodavstvo poznaje dva tipa sveučilišta: javna, koja osniva Hrvatski sabor, i privatna, koja imaju nekog drugog osnivača. Izazov je u tome što Katolička Crkva nije privatna institucija kao druge institucije i to ne samo na temelju međunarodnih ugovora između Svete Stolice i Hrvatske, nego i na temelju njenog poslanja. Privatno smo sveučilište i tu postoji mnoštvo izazova. Postoje različiti akreditacijski postupci između privatnih i javnih učilišta i izazov je kako to zakonski urediti”, pojasnio je.

HKS je dijelom financiran od Republike Hrvatske, ali većim dijelom je osnivač onaj koji financijski stoji iza Sveučilišta. Također, HKS je jedino katoličko sveučilište u Hrvatskoj i treba ga razlikovati od crkvenih učilišta.

“Važno je razlikovati crkvena i katolička učilišta. Naime, katolički bogoslovni fakulteti i teološka učilišta su unutar javnih sveučilišta i ravnaju se po drugim crkvenim dokumentima kao što je ‘Veritatis gaudium‘. Temeljni dokument po kojem se ravnaju katolička sveučilišta je ‘Ex Corde Ecclesiae‘. Način akreditacije, nutarnji ustroj i oblikovanje je drugačije nego što je to na crkvenim učilištima. Na katoličkom sveučilištu nemamo studije za koje je potreban missio canonica, tj. crkveni mandat. Mi smo više okrenuti prema djelovanju u društvu, a ne samo u Crkvi”, pojasnio je.

Rektor je istaknuo da je HKS stvaran doprinos pluralizaciji visokog obrazovanja i školstva u Republici Hrvatskoj.

“Mi smatramo, a to je i u duhu katoličkog sveučilišta, da treba raditi na odgoju i obrazovanju cjelovite osobe. Nismo ovdje samo zbog znanstvene i nastavne izvornosti, iako je to temeljni cilj, nego i zbog odgoja osobe. To ne prestaje u osnovnoj ili srednjoj školi. Jako je važan način ophođenja i djelovanja u radu – to je ono što se vezuje uz katoličku dimenziju sveučilišta i ono po čemu su ona poznata. Kako i na koji način to ostvariti – to je također jedan izazov”, rekao je.

Istaknuvši važnost znanstvenih projekata, rektor je s ponosom rekao da je HKS prošle godine dobio dva projekta Hrvatske zaklade za znanost te je stalno u procesu projektnog djelovanja.

“Sve su to godine formacije, godine u kojima je trebalo u hrvatskom društvu i zakonodavstvu, ali i u Crkvi, raditi i pozicionirati mjesto HKS-a. Taj proces još nije dovršen, on će trajati. Mi smo jedna nova, drugačija institucija i treba naći mjesto i način djelovanja unutar pravne, infrastrukturne, financijske i ljudske komponente koja je najvažnija. To je lijep, ali i mukotrpan posao”, naglasio je.

Rektor je istaknuo kako pomoć države u financijskom smislu nije mala i odnosi se na plaće zaposlenika. Studenti su  izjednačeni sa studentima javnih sveučilišta; postoji participacija studenata u financiranju, no to nisu pune školarine.

“Na prvoj godini preddiplomskog i diplomskog studija plaćaju se samo troškovi upisa – to su minimalni troškovi. Na drugoj i trećoj godini preddiplomskog studija te zadnjoj godini diplomskog studija vodimo se linearnim modelom u kojem studenti, ovisno o uspjehu, plaćaju određenu participaciju. Participacija se kreće od sedamsto do maksimalno oko tri tisuće kuna. U prosjeku je to oko tisuću i pol do dvije tisuće kuna po godini”, rekao je te dodao da postoji i grupa studenata, najviše njih pet, koji plaćaju punu cijenu participacije jer su dobili pravo upisa, ali su bili ispod upisne kvote od 40 studenata.

“Deset posto najboljih studenata ne plaća ništa kao i oni koji su socijalno ugrožene skupine – za njih postoji oslobođenje od plaćanja participacije. Između socijalne dimenzije i izvrsnosti postoji ta participacija”, rekao je te dodao da su studenti HKS-a dobitnici brojnih stipendija, a i samo Sveučilište ima mali stipendijski fond kojim se financira 15 studenata. Pitanje financiranja je važno, ali vjerujem da nije prepreka za upis HKS-a, istaknuo je rektor Tanjić.

Studenti HKS-a, koji su završili  preddiplomske i dijelom diplomske studije povijesti, psihologije, sociologije, komunikologije i sestrinstva, već su izašli na tržište rada. Studenti nalaze poslove u raznim područjima, no ne uvijek u struci. Poslodavci i zajednice u kojima rade naši studenti zadovoljni su njihovim radom, istaknuo je rektor.

“U pristupu, načinu i ponašanju odmah se primijeti da je netko došao s HKS-a. To je ono što smatramo da je bitno. Oni koji traže suradnike, pored stručnosti i znanja koji se i dalje mogu razvijati, traže temeljne ljudske odlike i vrline”, istaknuo je rektor Tanjić, poručivši: “Ako imamo dovoljnu snagu duha u ovim kriznim vremenima može se ići naprijed”.

“Nadam se da ćemo se unutar naše nadbiskupije i društva nastaviti razvijati s Božjom pomoći. Treba zadržati nutarnju poniznost, a opet treba biti odlučan i razvijati se. Imamo planove na području studija, na području daljnjeg razvoja društvene odgovornosti i djelovanja te na području znanosti”, rekao je.

U planu je i otvaranje studija u tehničkim i prirodnim područjima znanosti, a ovih će se dana akreditirati i dvopredmetni studij Povijesti i Sociologije. Rektor Tanjić istaknuo je kako se nada i otvaranju novih doktorskih studija u sklopu Sveučilišta. Trenutačno se izrađuje i Strategija razvoja HKS-a u razdoblju do 2025. koja će, kako je rektor Tanjić rekao, imati dvostruki zadatak.

“S jedne strane to je konsolidacija iznutra – institucije, zajednice, ljudi, odnosa i djelovanja – kako bi Sveučilište moglo izdržati širenje. Potrebno je paziti da se previše ne napregne na jednu stranu, a da se onda ne može iznutra oblikovati. S druge strane, zadatak je postepeni rast i razvoj”, rekao je.

Osvrnuo se i na rad Sveučilišta tijekom pandemije koronavirusa te istaknuo važnu ulogu sveučilišnog kapelana Odilona Singboa. Zahvalio je i doc. dr. sc. Krunoslavu Novaku s Odjela za komunikologiju koji je u vrijeme pandemije zajedno s informatičkom službom omogućio svakodnevni prijenos misnog slavlja iz sveučilišne kapelice.

“Naš je kapelan blizu studentima u njihovim životnim problemima i izazovima kroz svakodnevne razgovore i praćenje. On je tu i za nastavnike i djelatnike. To je veoma važno i razmišljamo kako to implementirati u nastavu i na druge načine”, rekao je.

Zbog pandemije i potresa koji je pogodio Zagreb, Sveučilište je ponudilo pomoć i preko Centra za psihološku pomoć koji djeluje pri Sveučilištu, a osnovan je i fond solidarnosti u koji je Sveučilište uplatilo određena sredstva. Tijekom trajanja pandemije nastava se izvodila na daljinu.

“Mi smo to na tehničkoj razini uspješno izveli, ali vidimo da je taj rad jako zahtjevan i da ostavlja i dobre i negativne posljedice na studente i nastavnike, ali i na cijelu sveučilišnu zajednicu. Dugotrajno promišljamo da Sveučilište, kao zajednica ljudi koja je u interakciji, ne može ovako funkcionirati. Nitko od nas ne misli da je ovo najsretnije ili najbolje rješenje”, rekao je rektor Tanjić te naglasio kako se nada da će se nastava što prije vratiti na Sveučilište.

Budućim potencijalnim studentima i studenticama rektor Tanjić je poručio da se informiraju i interesiraju o HKS-u.

“Mi nemamo sve studijske programe, no za one koje imamo smatramo da su izvrsni. Imamo dobar tim i dobre nastavnike. Imamo dobro i zdravo okruženje za rast i razvoj u duhovnom, intelektualnom, znanstvenom i odgojnom području. Naši studenti sami svjedoče kako se osjećaju kao osobe, a ne kao brojevi. Mislim da je to poruka za sve one koji razmišljaju o svom studiju, životu i pripremi za budućnost”, zaključio je rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić.