Religije – nada za posrnuli svijet

1. Svijet koji posrće

Živimo u svijetu koji posrće, koji je uzdrman. Izazovi za čovječanstvo su ogromni:

• Barbarski ratovi vode se u mnogim dijelovima svijeta; prijetnja od prekomjernog uništenja ABC-om i nuklearnog taljenja u ratnim zonama je akutna.
• Osjetljivi klimatski sustav dosegnuo je mnoge kritične točke; ako se one prekorače, životni prostor na zemlji je ugrožen.
• Ratovi, beznađe zbog siromaštva i klimatske katastrofe već su natjerali više od 100 milijuna ljudi u bijeg; političke napetosti u zemljama primateljicama rastu.
• U bogatim zemljama informatizacija mijenja društvenu strukturu na sličan način kao industrijalizacija.
• Pandemija je zasjenila ove izazove i potisnula ih u drugi plan. U međuvremenu su oni stigli i do politike.

2. Mnogi ljudi su uznemireni, širi se strah

Mnogi ljudi sve više osjećaju ove prijeteće događaje u svom svakodnevnom životu. U Europi gore šume. Rijeke imaju nezapamćeno nizak vodostaj. Na drugim mjestima ima poplava. Budući da se kukuruz i pšenica ne mogu slobodno prometovati iz Ukrajine, u mnogim dijelovima svijeta pogoršava se glad. Cijene energije rastu u cijelom svijetu. Čak i u bogatim zemljama, troškovi života postaju previsoki za slabije. Takva iskustva uznemiruju ljude. Stvaraju strah. No strah izaziva nedostatak solidarnosti i stvara atmosferu rastućeg rivalstva.

Neki politički populisti i vjerski fundamentalisti strahom, lažima i pohlepom produbljuju jaz između nacija, kultura i religija, raspiruju mržnju i nasilje, šire nacionalizam (nacionalni egoizam) i ksenofobiju.

3. Potražnja izvorā nade

U ovoj svjetskoj situaciji, mi, potpisnici ovog apela, zajedno s brojnim ljudima dobre volje, tražimo snage da se hrabro suočimo sa strahom i izazovima. To se ne može postići obećanjem sigurnosti. Samo povjerenje potiče pronalaženje nade i djelovanje. Što je situacija u svijetu žurnija, svijet treba više nade. Samo zato odgovorni i građani ne gube povjerenje da se velike izazove može savladati.

4. Religije kao izvori nade

Svjetske religije bile su i jesu za milijune ljudi izvor nade i snage za prevladavanje straha, egoizma i rezignacije. One su nadahnuće za život u univerzalnoj solidarnosti.

Velika čežnja za ujedinjenjem čovječanstva u pravdi i miru, za koju se religije zalažu i rade, nije izgubila na svojoj snazi ​​i motivira sve više ljudi, posebno u ovim vremenima straha.

5. Religije su često dio problema, a ne rješenja

Istodobno, svjesni smo da se vjerske zajednice nalaze u teškoj situaciji u ovom trenutku kada su prijeko potrebne. Čak i mnogi vjernici – uključujući i papu Franju – s bolom priznaju da su religije (vjerske zajednice) često dio problema, a ne dio rješenja.

• Kršćanske Crkve u Europi gube povjerenje iz niza ozbiljnih razloga. Često su previše introspektivne, odnosno „bolesne”, kako je dijagnosticirao papa Franjo.
• Ne samo kršćanske Crkve, nego i islam je diljem svijeta zapeo u dubokoj krizi povjerenja. Savez između vjere i nasilja već je ozbiljno oštetio kršćanstvo u Europi. Religijsko terorističko nasilje prijeti vjerodostojnosti globalne muslimanske zajednice.
• Mnoge s pravom iritira savez zaraćenih ruskih političara i patrijarha Ruske pravoslavne crkve.

6. Obnova religijskih zajednica za dobrobit svijeta

Ipak, postoje jake snage u svjetskim religijama koje odbacuju i žele prevladati tu tragičnu vezu između Boga i nasilja. U svom političkom opredjeljenju za svijet, religije bi se trebale orijentirati prema svojim proročkim izvorima, a ne prema interesima moćnika. Istinska religija nasilje pretvara u (univerzalnu) ljubav. U njoj su ukorijenjeni dostojanstvo, jednakost, sloboda, pravda i mir sa svim ljudima i s prirodom.

U ovo teško vrijeme, mi, potpisnici ovog apela, pripadnici različitih vjerskih zajednica, obraćamo se svim vjerskim zajednicama i svim ljudima dobre volje.

Hitno želimo podsjetiti sebe i sve:

• Sve vjerske zajednice trebaju kritičku samorefleksiju i napore na samorazvoju i obnovi kako bi ponovno stekle vjerodostojnost i moralni autoritet koji je često opravdano izgubljen. Unutarnja reforma i teološka svijest o povijesti dio su nade koja nam je potrebna.
• Upravo sada, ako vjerske zajednice žele biti instrumenti pomirenja i mira, one same moraju nadići sve manifestacije međusobnog rivalstva i težiti kulturi međusobnog priznavanja i poštovanja.
• Svim vjerskim zajednicama potrebna je hrabrost i poniznost za „samonadilaženje“, tj. suzdržavanje od samih sebe i prevladavanje „kolektivnog narcizma“ kako bi ne samo ostvarivale svoje institucionalne i ideološke interese, nego i preuzele zajedničku odgovornost za naš zajednički svijet.

7. Ne samrtna agonija, nego porođajne muke

U skladu s Drugim vatikanskim koncilom (Nostrae Aetate 2), papa Franjo izrazito brine da religije i svi ljudi dobre volje rade zajedno za dobrobit svijeta. U Dokumentu o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život, on podsjeća, zajedno s velikim imamom Ahmadom Al-Tayyebom, da je „Bog stvorio sva ljudska bića jednakima u pravima, dužnostima i dostojanstvu pozvavši ih da žive zajedno kao sestre i braća”. Religije potiču nadu da trenutni izazovi zbog kojih svijet drhti nisu smrtni grčevi zemlje i čovječanstva, već porođajne muke svijeta u kojem nacije žive u pravdi i miru u skladu s prirodom.

Inicijatori

Tomáš Halík (sociolog i teolog, Prag)

Annette Schavan (bivša njemačka savezna ministrica, Berlin i Ulm)

Paul M. Zulehner (pastoralni teolog, istraživač religije i vrijednosti, Beč)

Prvi potpisnici

Jose Casanova (sociolog religije, Sveučilište Georgetown, Washington)

Massimo Faggioli (Teologija i religijski studiji, Sveučilište Villanova, Philadelphia)

Kasper Mariusz Kaproń OFM (Liturgičar, Teološki fakultet San Pablo – Cochabamba, Bolivija)

Azza Karam (glavni tajnik, Religions for Peace, International, New York)

Andreas Khol (umirovljeni predsjednik Austrijskog nacionalnog vijeća, Beč)

Alberto Melloni (povjesničar, osnivač Europske akademije za religiju, Bologna)

Zbigniew Nosowski (glavni urednik tromjesečnika “Więź”, supredsjedatelj Poljskog vijeća kršćana i Židova, Varšava)

Wolfgang Schürer (osnivač Ring for Peace, Lindau i St. Gallen)

Maram Stern (potpredsjednik Svjetskog židovskog kongresa, Bruxelles i New York)

Hana Suchocka (bivša premijerka, Poznanj)

Charles Taylor (filozof, Montreal)

Daljnji potpisnici mogu se vidjeti na poveznici.