Takozvani „Münchenski apel“ sastavljen je u sedam točaka, a nastao je kao odgovor na migraciju radne snage iz zemalja Istočne, Južne i Središnje Europe, pri čemu se osobe suočavaju s neizvjesnošću radnih mjesta, mogućim iskorištavanjem, borbom oko jednakih prava, s poteškoćama u jeziku, korupcijom u zemljama porijekla i siromaštvom. Važno mjesto u integraciji migranata imaju i Hrvatske katoličke misije odnosno Hrvatske katoličke zajednice koje preko svojih službenika i službenica pomažu osobama iz Hrvatske te  Bosne i Hercegovine da se što bolje prilagode novonastalim okolnostima njihovog života.

U prvoj se točki apela potiče sve da ne sude one koji migriraju zbog boljeg posla. Nadalje, u drugoj se točki ističe važnost jačanja društveno-socijalne dimenzije Europske unije. Naime, 1,7 milijuna ljudi iz istočne Europe žive u Njemačkoj i imaju redoviti posao. Apel je, u tome smislu, upućen prema vladama zemalja Europske unije s naglaskom na problem korupcije u zemljama iz kojih su radnici došli, ali i siromaštvo te nezaposlenost. Naglašeno je i da je važno prevladati rascjep u ekonomiji.

U trećoj se točki apela poziva na pravednu ravnoteža za zemlje porijekla odakle dolaze migranti. Naime, stručno osposobljeni ljudi odlaze što stvara poteškoće za one zemlje odakle migriraju. Apel je, u tome smislu, upućen prema Vladi Republike Njemačke s naglaskom da je važno održati ravnotežu u zemljama iz koje migrira radna snaga na socijalnoj i ekonomskoj razini. Nadalje, u četvrtoj se točki iskazuje potreba za jasnim definiranjem pravila i regulacijom „sivog tržišta“. Naime, mnogi muškarci i žene koji migriraju zaposleni su kao osobni asistenti 24 sata na dan te se događaju zloupotrebe. Stoga je upućen apel prema javnosti Njemačke i Vladi da oni koji primaju i koji daju pomoć trebaju imati jednako razumijevanje. Potrebno je, naglašeno je u apelu, tražiti načine kako rješavati ovu situaciju.

Nadalje, u petoj točki apela navodi se važnost pravedne naknade i plaće te osnaživanje kaznenih postupaka kako bi se suzbile ilegalne prakse. Naime, mnogi  koji migriraju često bivaju iskorištavani na području poljoprivrede, u prehrambenoj industriji, u trgovačkim djelatnostima, građevini, logistici. Mnogi rade poslove koji su ispod razine njihova obrazovanja i često po nižoj cijeni. Stoga je upućen apel poslodavcima i zakonodavcu u Njemačkoj da se svi moraju ravnati prema principu „jednaka plaća za isti posao na istome radnom mjestu“.

U šestoj točki apela poziva se na priznanje i vrednovanje doprinosa osoba koje su migrirale. Naime, javna skrb i ekonomija u Njemačkoj bi se urušile bez radne snage iz Srednje, Istočne i Južne Europe. U tome smislu, upućen je apel da se oda priznanje radnicima koji su često neprepoznati u onome što čine. U sedmoj točki apela potiče se na omogućavanje savjetovanja te osnaživanje samoorganizacije. S obzirom na to da radnici dolaze u novu zemlju, potrebna je mogućnost savjetovanje za te osobe kao i davanje informacija. U tome je smislu upućen apel političarima, društvu i Crkvi s naglaskom da organiziraju veću mogućnost savjetovanja osoba koje migriraju. Istaknuta je važnost samoorganizacije migranata, ali i djelatnost župa u kojima se priča materinjim jezikom. Osim što daju duhovnu podršku, župe imaju važnu socijalnu funkciju u savjetovanju i povezivanju u mrežu pojedinih grupa migranata te tome treba dati podršku.

Na Kongresu su uime Hrvatskoga katoličkog sveučilišta sudjelovali rektor prof. dr. sc. Željko Tanjić, doc. dr. sc. Josip Bošnjaković s Odjela za psihologiju te izv. prof. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest koji su 1. rujna sudjelovali u raspravi o migracijama, radu i pravednosti te o ulogama politike i Crkve u rješavanju tog pitanja.

Inače, Renovabis je inicijativa solidarnosti njemačkih katolika usmjerena prema osobama koji dolaze iz središnje i istočne Europe, a nastala je 1993. kao posljedica promjena koje su nastale padom komunističkih sistema. Latinsko ime Renovabis potječe iz Psalma 104 „Emitte Spiritum tuum, et creabuntur, et renovabis faciem terrae“ – Pošalješ li dah svoj, opet nastaju, i tako obnavljaš lice zemlje. Sastavni elementi početka djelovanja Renovabisa su bili: misao o solidarnosti koja je sposobna nadilaziti granice, partnerski pristup i povezanost s Europom. Načelo solidarnosti ukazuje na usmjerenost poslanja Renovabisa u katoličkom socijalnom nauku. Zalaže se za zalaganje jačih za slabije u službi općeg dobra na širem horizontu Europe koja zajedno raste. Trenutno voditelj Renovabisa je Prof. Dr. Thomas Schwartz.

Kako bi snažnije djelovali i povezivali se s partnerima, Renovabis redovito organizira godišnji Kongres s aktualnim temama te je tako na ovogodišnjem susretu sudjelovalo oko 220 sudionika, iz 28 zemalja, a Kongres se organizirao na tri jezika.