Restauracija je bila moguća zahvaljujući intervenciji bazilike Santa Maria in Montesanto u Rimu (poznata kao „crkva umjetnika”). No, unatoč pažljivom restauratorskom radu, i naručitelji i restauratori odlučili su ostaviti vidljive znakove pretrpljene štete na licu Gospe. Kako objašnjava o. Ruslan Mikhalkiv, rektor Visokog bogoslovnog sjemeništa Presvetog Srca Isusova u Vorzelu – „to su znakovi priče koju i danas živimo. Nadamo se da će ova ratna priča što prije završiti, ali tragovi na našim licima i u našim srcima ostaju. Kad sam prvi put ugledao lice obnovljene Gospe, odmah sam primijetio koliko je usprkos ozljedama koje je pretrpjela još ljepša, postala je izražajnija. Šalje nam svima vrlo snažnu poruku, govori nam da je, također zahvaljujući pomoći drugih, moguće ostati čovjek usred najekstremnijih teškoća i najmračnijih prepreka rata”.

Restauracija je djelo Luce Pantonija. „Kao crkva umjetnika – objašnjava njezin rektor, mons. Walter Insero – imali smo želju učiniti nešto i pitali smo u Ukrajini postoji li neko umjetničko djelo oštećeno ratom koje treba restaurirati kako bismo ga vratili kao znak nade zajednici. Tako su nam istaknuli ovaj kip Gospe Fatimske koji je novijeg datuma, ali je nakon bombardiranja stradao u blizini sjemeništa imao veliku simboličku vrijednost”.

„Uzeli smo ostatke kipa koji je pao na zemlju zajedno s krhotinama koje smo pronašli u blagovaonici i donijeli ih ovdje u Rim u prosincu”, kazao je o. Mikhalkiv. Obezglavljeni kip bio je izložen u rimskoj crkvi Santa Maria in Montesanto od 6. prosinca 2022. do 2. veljače 2023., zajedno s instalacijom pod nazivom „Suosjećanje”, rad ukrajinskih umjetnica Oleksandra Klymenka i Sonije Atlantove, koje prikazuje jaslice izrađene od drveta iz debla koja su služila za prijevoz streljiva i napuštena na teritoriju Ukrajine. Nakon izložbe kip je restauriran.

Rimski svećenik pripovijeda kako se za vrijeme restauracije pokazalo da je kip vjerojatno pao zbog ivera i raspao se na komadiće, ali, „iz oštećenja koje je Gospa imala na vratu, čini se da je prepiljena i oštećena”. To ih je navelo na pomisao da je došlo do iživljavanja. „Rat ne poštuje ljude, a još manje simbole vjere. Znakovi koji se nalaze na licu kipa odraz su iznimnog zla kakvo je rat i predstavljaju nasilje koje danas vidimo na licima žena i djece, svih onih koji trpe posljedice sukoba. Gospa je stoga unakaženo lice mnogih muškaraca i žena koji pate, a u isto vrijeme poziv je na molitvu, na suosjećanje, da ne okrenemo leđa na drugu stranu, da pobijedimo ravnodušnost”.

Krajnje odredište restauriranog Gospina lika je njezin „rodni kraj”, odnosno Visoko bogoslovno sjemenište Presvetog Srca Isusova u Vorzelu. U međuvremenu, međutim, kip je dočekan u talijanskoj biskupiji Asti gdje će obilaziti župe do kolovoza. „Ova Gospa je poruka jednostavnosti i krhkosti“, kazao je rektor vorzelskog sjemeništa. „Što su ljudska bića osjetljivija, to više pate jer nemaju potrebna sredstva da se zaštite. To vidim u slici ovog kipa, krhke žene koja je imala hrabrosti stati u podnožje križa i ljubiti do kraja jer majka”, prenosi agencija SIR.