Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić pohodio Župu Jelenje
FOTO: Helena Anušić //
Rijeka (IKA)
Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić pohodio je na prvu korizmenu nedjelju, 21. veljače, Župu Jelenje i u župnoj crkvi sv. Mihovila ark. služio misu. Suslavio je župnik in solidum vlč. Miroslav Pergl.
U propovijedi apostrofirao je riječkog nadbiskupa Ivana Devčića s mise služene na Pepelnicu u katedrali sv. Vida, kazavši da nas pepeo simbolično podsjeća da smo nemoćni, prah, da naše ljudske snage ne mogu ništa. No, u vazmenom otajstvu proslavljamo ono što je Bog učinio za nas. Preokrenuto je ono što simbolizira prah – smrt. Svojom mukom, smrću i uskrsnućem Isus je preobrazio naš život, rekao je mons. Uzinić.
U nastavku je istaknuo tri bitna sadržaja našeg pokorničkog pripravljanja za vazmeno otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova, a na koja ukazuje evanđeoski ulomak kojega smo slušali na Pepelnicu: post, molitva i djela ljubavi. Nedjeljno Evanđelje o Isusovoj kušnji u pustinji daje odgovor zašto postoje te tri navedene korizmene prakse. Cilj im je da nas očvrsnu i osposobe za odolijevanje različitim kušnjama s kojima se tijekom života susrećemo te kako bi nas to očvršćivanje osposobilo za osluškivanje Božje volje i onoga što Bog ima u planu s nama. To je naše konačno spasenje. Zato su važna ta tri sadržaja koja obilježavaju korizmeno vrijeme. Ona nisu sama sebi nisu svrha, nego im je cilj osposobiti nas na odolijevanje kušnjama i svemu što iz njih proizlazi, rekao je mons. Uzinić. Podsjetio je kako je to iskustvo proživio Isus kojega je Duh odveo u pustinju. Duh je taj koji pomaže otkriti i živjeti poslanje. U nastavku je pojasnio dva naglaska Isusova odlaska u pustinju. Prvi proizlazi iz činjenice da Krist u njoj simbolično proživljavao ono što je njegov narod proživio kroz 40 godina. Izrael je 40 godina živio iskustvo pustinje, a Isus, koji je izdanak tog naroda i koji će utemeljiti novi narod – Crkvu, u svome iskustvo prolazi isto iskustvo koje je njegov narod prošao prije ulaska u izabranu zemlju. Čini to kako bi mogao hodati tom zemljom i ostvarivati plan spasenja kojega Bog ima s nama, rekao je mons. Uzinić.
Kao drugi bitan naglasak propovjednik je istaknuo kušnju kojoj se izraelski narod nije mogao oduprijeti. Bunili su se protiv Boga, odupirali Mojsiju i bili kažnjeni. Za razliku od naroda, Isus je pobjednik nad kušnjama. Time i nama omogućava otkriti u sebi milost i snagu koja nam, ako slijedimo Kristovu logiku, pomaže u suočavanju s kušnjama. Nadbiskup je ukazao na tekst evanđeliste Marka kazavši da nije izdvojio određene kušnje, nego je sve naše različite ljudske situacije stavio u Isusove kušnje. To nam omogućava da se s njima možemo lakše nosite. Olakšava nam naše kušnje prepoznati u Isusovim. U kontekstu današnjeg vremena i pandemije koronavirusa, koja nas prema riječima pape Franje čini krhkima i nesigurnima, mons. Uzinić je naglasio da je važno u svetopisamskom tekstu uočiti ulogu anđela. Često se u kušnjama i padovima zadržavamo na negativnom, vidimo zvijeri i ne primjećujemo anđele. Upravo je to ono na čemu možemo graditi poruku ovog Evanđelja – znati da možemo biti pobjednici u kušnjama. Možemo i trebamo jedni drugima biti anđeli – pomagati drugima u kušnjama, pomagati onima koji su pali. To je važno primijetiti u vremenu pandemije jer primjećujemo samo negativne stvari. Inzistiramo na svojim pravima i nemamo empatije za druge. Nismo izdržali u ovom vremenu kušnje u solidarnosti, poručio je propovjednik. Kao primjer naveo je nošenje medicinske maske rekavši da je to izraz pažnje i poštivanja drugih. Upozorio je kako mnogi nisu uspjeli zatomiti svoje interese koje su stavljali ispred bližnjih, pa tako i ispred Boga. To je izazov svake kušnje: staviti svoje interese ispred službe, ispred svoje braće i sestara. To je ono negativno što se primjećuje u vremenu pandemije, kazao je mons. Uzinić.
Potaknuo je vjernike da primijete one koji služe, koji su sebe i svoje interese ostavili po strani kako bi služili drugima poput liječnika i medicinskih sestara. Na taj način moramo gledati druge, pa i one koji su ‘pali’, jer nitko do nas nije bez grijeha. U tome nam ove tri korizmene prakse mogu pomoći. Post nas uči samodisciplini zahvaljujući kojoj se lakše nosimo s kušnjama. Molitva je odustajanje od onoga što ja želim. Ona je razgovor s Bogom, otkrivanje onoga što Bog želi od mene. Te dvije prakse donose treću – činjenje dobrog djela. Na taj način postajemo ‘anđeli’. To je poslanje koje kršćani imaju – biti anđeli jedni drugima. To je i moje poslanje – biti anđeo za riječku Crkvu, rekao je mons. Uzinić.
U ovom korizmenom vremenu trudimo se kroz post, molitvu i djela ljubavi očvrsnuti kako bismo poput Isusa mogli biti anđeli jedni za druge i za one kojima nas Bog šalje, poručio je.