Potvrde im je uručio riječki nadbiskup metropolit Mate Uzinić nakon mise u riječkoj katedrali. Svečanu misu predvodio je u zajedništvu s generalnim vikarom Mariom Tomljanovićem i vikarom za pastoral i ravnateljem Metropolitanskog pastoralnog instituta Mariom Gerićem.

U propovijedi je, čestitavši polaznicima na završenim programima, sve vjernike pozvao na stalnu edukaciju i rast u vjeri. Nadahnut dnevnim čitanjima i prispodobom o vinogradu i radnicima, nadbiskup Uzinić je objasnio kako slika vinograda opisuje odnos Boga i Izabranog naroda. Bog se brine za svoj vinograd i od njega očekuje plod. U slučaju Izraela nije urodio plodovima koje je očekivao, plodovima pravde i pravičnosti. Zato u Isusu dolazi spasiti čovječanstvo i s njim započinje nova povijest, novog Božjeg naroda.

„Ono što bismo trebali naučiti iz povijesti staroga, mi koji smo novi vinograd, jest to da Bog i od nas traži grožđe, a ne vinjagu. On i od nas, Crkve, traži pravdu i pravičnost, a ne nepravdu i vapaje. Naše je da se dobro propitamo što Bog dobiva od nas, od Crkve 21. stoljeća koja je nama povjerena. Zato je ovo vrijeme sinode, započeto prije nekoliko godina, važno kako bismo se propitali koje plodove kao Crkva donosimo u ovome vremenu. Zna li se možda i nama dogoditi da svoje interese pretpostavimo Božjem interesu?“, zapitao se nadbiskup Uzinić, ustvrdivši kako su sebičnost, nepravda, korupcija, klijentelizam, nasilje, prepuštanje strastima i ovisnostima, sve slabosti koje primjećujemo kod drugih, nažalost primjenjive i na zajednicu Crkve.

Podsjetio je da geslo Sinode „Zajedništvo, sudjelovanje, poslanje“ govori da je potrebno mijenjati mentalitet, da svi u Crkvi imaju svoju odgovornost i da je Crkva povjerena svima. Istaknuo je kako bi svaki vjernik, ako želi očuvati Božji vinograd, morao voditi računa o svom odnosu s Bogom, odnosu prema čovjeku i stalnom učenju i proučavanju Božje poruke.

„Važno je ne prekinuti kontakt s Bogom. Zato nam služi molitva i euharistijska slavlja. Ne smijemo prekinuti komunikaciju s Bogom. Bolje je i svaditi se s njim nego prekinuti komunikaciju.“ Nadbiskup je naglasio i ljudske vrijednosti i odnos prema čovjeku, svakom čovjeku. „Ne možemo biti dobri kršćani ako prije toga nismo dobri ljudi. Ne možemo zbog navodnog čašćenja Boga izgubiti onu ljudsku dimenziju. Kad je u pitanju humanost i ljudskost onda nas kršćane nitko ne bi smio prestići. Mi bismo morali prednjačiti u zaštiti i brizi za svakoga čovjeka. I onog koji još nije rođen i onog koji je na pragu smrti.“ U tom kontekstu nadbiskup je istaknuo kako bi kršćani na srcu trebali imati i društvenu pravdu i ekologiju.

Na kraju se zadržao na važnosti učenja, stalnog proučavanja Božje riječi i poruke. Jer ne možemo znati što činiti da bi vinograd donosio plodove, ako ne učimo. „Sveto pismo, teologija, nisu statični nego se stalno razvijaju jer stalno trebamo davati nove odgovore na izazove vremena. Nećemo promijeniti nauk, ali moramo vidjeti na koji način to što učimo može biti učinkovito u vremenu u kojem živimo. Na koji način mi danas, kao Crkva, kao kršćani, možemo donositi plodove koje Bog od nas traži.“

Nadbiskup Uzinić je zaključio pozivom da svaki vjernik prepozna sebe kao onog koji je pozvan pomoći Božjem vinogradu da raste i daje ploda. „To ćemo moći samo ako ostanemo povezani s Bogom, ako ljubimo jedni druge i ako se trudimo da svaki dan nešto novo naučimo“, zaključio je nadbiskup.

Potvrdnice Metropolitanskog pastoralnog instituta dobili su Stella Černjar, Franjo Krnetić, Ana Brižić, Davorka Tomiša, Chiara Debelić, Elizabeta Fischer, Davor Popić, Nikola Spicijarić i Vilma Vojvoda, a pohađali su Seminar za teološku kulturu laika, Teološko-katehetski seminar za pastoralne suradnike i župne animatore odnosno Tečaj biblijskog razmatranja. U ime polaznika, zahvalu nadbiskupu, ravnatelju Instituta, predstojnici Nataliji Bogović i svim profesorima uputila je Davorka Tomiša.