Rijeka: Znanstveni skup "Latinitet u Europi"

Rijeka, (IKA) – “Latinitet u Europi s posebnim osvrtom na hrvatski latinitet nekad i danas” naziv je međunarodnog skupa koji je od 20.do 23. listopada organizirala Matica hrvatska – ogranak u Rijeci, Riječka nadbiskupija i Sveučilište u Rijeci, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Skup je ponudio cjelovit presjek značenja latinskog jezika u izgradnji europske i hrvatske kulture, ali i mjesto koji on zauzima danas. Predsjednik Matice hrvatske – ogranka u Rijeci Darko Deković, pojasnio je organiziranje takvog skupa u gradu na Rječini. Rijeka je specifičan grad u kojem su najduže supostojala dva jezika: staroslavenski i latinski. Hrvatska je, naime, 1848. posljednja u Europi u svojoj upravi dokinula latinski jezik kao službeni i već time ima kulturno pravo na takav skup.
Skup je svečano otvoren 20. listopada u katedrali Sv. Vida. Pjevanu misu na latinskom jeziku predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić, a “Missu Solemnis” Ivana pl. Zajca izveo je Riječki oratorijski zbor pod ravnanjem mo. Dušana Prašelja. Kao solisti nastupili su: Olga Šober, Anđelka Rušin, Želimir Puškarić i Bojan Šober. Organizatori skupa podijelili su sudionicima posebne knjižice u kojima je tiskana misa na latinskome, kako bi vjernici i na toj euharistiji mogli aktivno sudjelovati. Misa je prilagođena liturgijskim promjenama II. vatikanskog koncila, te se obred stare latinske mise izmijenio prema koncilskim uputama. U prigodnoj homiliji na latinskom jeziku nadbiskup Devčić se osvrnuo na važnost latinskog jezika za europsku znanost i kulturu koja se razvijala na temeljima grčko-rimske civilizacije. Istaknuo je specifičnost sjeverojadranskog primorja u kojima su koegzistirali latinski i staroslavenski, jezici koji su obilježili hrvatsku povijest.
Nakon mise skup je svečano započeo pozdravom mr. Dekovića, koji je istaknuo kako općeeuropski latinitet još nije bio predmet tako cjelovitog skupa koji će razmotriti značenje i utjecaj latinskog jezika s mnogih aspekata. U ime HAZU-a sudionike i goste pozdravio je tajnik razreda za filologiju dr. Petar Šimunović, a dr. Goran Kalogjera govorio je u ime Sveučilišta u Rijeci. Pozdrave su uputili i izaslanik ministra Dragana Primorca dr. Nevio Šetić te primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.
Predavanja su 21. i 22. listopada održana u kongresnoj dvorani Euroherza. Sudjelovalo je 28 predavača koji su obradili teme poput: Uloge i značenja latinskog jezika u političkom životu Hrvatske od 1790. do 1847. godine, Hrvatski latinisti u knjižnici franjevačkog samostana na Trsatu, Hrvatski teološki i filozofski latinisti XX. st. Hadrijan Franjo Borak i Tomislav Janko Šagi-Bunić, pa do Latinskih izričaja u suvremenom iskazivanju molitvenih zaziva: Molitva za liječnika. Mr. Deković obradio je temu trojezičnog Diplomatariuma Augustinskog samostana u Rijeci, gdje je istaknuo višejezičnu kulturu hrvatskih glagoljaša koji su se u svojim spisima koristili ne samo latinskim i talijanskim, nego i glagoljskim pismom.
Skup je svečano zaključen 23. listopada pjevanom misom na staroslavenskom jeziku Dušana Prašelja u izvođenju Riječkog oratorijskog zbora. Euharistijsko slavlje u crkvi Uznesenja Marijina predvodio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Nakon misnog slavlja, za sudionike skupa organiziran je izlet “Putovima glagoljice po otoku Krku” pod stručnim vodstvom akademika Josipa Bratulića.