Predavačica je započela svoje predavanje ukazujući na razvojnu psihologiju, koja kaže da tijekom formiranja identiteta podjednako dolazi do afirmacija, ali i negacija pojedinih odluka i stavova, pa se tako i kroz odluke koje se donose,  a nama odraslima se mogu činiti  nevažne koje mlada osoba u to vrijeme donosi, gradi i  formira identitet. Na njegovu izgradnju svakako utječu fiziološke i  tjelesne promjene, zatim psihološki i društveni utjecaji, pripadanje, buntovnost, ali i oponašanje idola. Adolescenti su usmjereni na sebe, imaju osjećaj vlastite nepovredivosti i neuništivosti, što ih često dovodi u opasne i nesigurne situacije. Za razvoj samopoštovanja u toj dobi jako su bitna podržavajuća roditeljska ponašanja, kroz pružanje ljubavi, neuvjetovanog prihvaćanja djeteta, uz jasno definiranje pravila, naglasila je predavačica.

Obiteljski odnosi jako su bitni za zdravlje i razvoj pojedinca, a roditelji trebaju djeci prenijeti poruku da uvijek mogu računati na sigurnost roditeljskog doma.

Ukazujući na statistiku pojedinih istraživanja, predavačica je ukazala na zabrinjavajuće podatke koji govore da je gotovo svaki četvrti adolescent otvorio svoj profil na društvenoj mreži u prosjeku s 12 godina, a gotovo njih 30% još i ranije. Još više zabrinjavaju brojke koje pokazuju da je u Hrvatskoj 35% mladih otišlo na susret s osobom koju su upoznali preko društvenih mreža, a svako deseto dijete prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom u virtualnom svijetu. Time raste i broj elektroničkog nasilja koje uključuje svaku zlonamjernu uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi se nekome nanijela šteta te ga se ponizilo, zadirkivalo ili prijetilo. Dijete pri tome ne može pobjeći, nego nosi simbolički rečeno, svog zlostavljača u džepu, a sve to ima veliki utjecaj na mentalno zdravlje i samopoštovanje djeteta ili mlade osobe, čije narušavanje nerijetko dovede i do samoozljeđivanja ili   pokušaja samoubojstva žrtve takvoga nasilja. Predavačica je uputila da se svaki oblik elektroničkog zlostavljanja prijavi nadležnim institucijama.

Citirajući C. Dickensa koji je rekao da je adolescencija najbolje i najgore doba  života, doba mudrosti, ali i ludosti, potrebno je pomoći mladima u razvoju odgovornosti i razumnog boravka u virtualnom svijetu, uz provođenja vremena s njima u razgovoru, edukaciji, kroz zajedničke obiteljske aktivnosti, ali i ograničavanje boravka na internetu, zaključila je L. Buljević ovo iznimno korisno i zanimljivo predavanje.