Rim, (IKA) – Na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu upriličeno je 27. lipnja predstavljanje doktorske teze „Kanonska odgovornost redovničkih ustanova i njihovih članova u području vremenitih dobara” s. M. Dijane Mihalj, članice Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, Provincije Navještenja Gospodinova – Split. Predstavljena doktorska teza razvijena je kroz kritičko sistematično promišljanje pravnih instituta, odnosa i aktivnosti koje određuju kanonsko-pravnu odgovornost redovničkih ustanova i njihovih članova u području vremenitih dobara.
Rad ima koncentričnu strukturu razvijenu u četiri poglavlja: u svakom se poglavlju konkretiziraju principi naviješteni u širem kontekstu prethodnih poglavlja. Na taj se način pokušalo učiniti vidljivim kako kanonska odgovornost redovničkih ustanova i njihovih članova nadilazi svoj isključivo institucionalno-pravni aspekt i u isto se vrijeme ostvaruje u njemu. U radu se obrađuje pristup odgovornosti u kanonsko-pravnom uređenju polazeći od njegove posebnosti, a cilj je rada predstaviti kako kanonsko-pravno uređenje može još uvijek pružiti autentične odgovore na pitanja o značenju odgovornosti koja su postala tema filozofskih, moralno-etičkih i antropoloških rasprava od XIX. stoljeća i dalje. U njemu, kriterij slobodnog pristupanja vjernika Crkvi, stavlja na prvo mjesto vrijednosti koje nadilaze pojedinačne interese i ističe zajedničko usmjerenje vjernika i hijerarhije prema zajedničkoj budućnosti, stvarajući odnose i ulazeći u aktivnosti koje nisu svodive na pojam odgovornosti u značenju institucionalne reakcije na kršenje norme, iako je ono nezaobilazno u svim pravnim uređenjima.
Nadalje, teza razmatra o vremenitim crkvenim dobrima i redovničkim ustanovama kao naslovnicima tih dobara. Analiziraju se principi koji opravdavaju crkveno vlasničko pravo, značenje crkvenosti dobara i pravni režim kojemu podliježe upravljanje njima.
S ciljem bolje identifikacije subjekata kanonske odgovornosti i načina na koji se ona očituje u području vremenitih dobara, učinjeno je operativno razlikovanje razine upravljanja i organizacije redovničkih ustanova, te razine administrativnih aktivnosti koje se odnose na vremenita dobra. Osim toga, donosi se detaljna analiza kan. 639 Zakonika kanonskoga prava kao i prijedlog redovničke formacije koja bi uključivala elemente usmjerene na usvajanje odgovornog ponašanja posvećenih osoba s obzirom na vremenita dobra.
Završno je poglavlje rada posvećeno odgovornosti u vođenju djelatnosti preko kojih redovničke ustanove ostvaruju vlastitu karizmu. Pritom se nudi cjelovita vizija upravljanja redovničkim ustanovama i njihovim djelatnostima koja uključuje, kako administrativno-pravni pristup odgovornosti predviđen Zakonikom, tako i ekonomsko-upravljački uvjetovan brzinom promjena koje se događaju u svijetu moderne ekonomije.
Ovim se doktorskim radom htjelo pokazati, između ostalog, i kako se bez stalnog pozivanja na načela kanonsko-pravnog uređenja u području vremenitih dobara te na svrhe kojima je određeno njihovo posjedovanje u Crkvi, lako može upasti u logike definirane tržišno-ekonomskim pravilima koje sve više lišavaju ljudsku osobu osjećaja osobne odgovornosti u složenom procesu donošenja odluka.
Ispitna je komisija, u sastavu prof. Aitor Jimenez Echave, moderator, prof. Paolo Gherri, te prof. Cristian Begus, rad ocijenila summa cum laude. Prema njihovu sudu, rad donosi sustavni i cjeloviti pogled na kanonsku odgovornost redovničkih ustanova i njihovih članova s obzirom na vremenita dobra, pogled koji predstavlja i originalnost i izvornost odabrane teme. Analiza, s različitih gledišta, pojma odgovornosti, pridonosi dubljem razumijevanju njezine kanonsko-pravne dimenzije u predmetnom području istraživanja. Izvornost rada se otkriva i u primjeni koncepta „misijske norme” i s njime povezanom perspektivnom pristupu odgovornosti koji pridonosi uklanjanju nedostataka sustava upravljanja vremenitim dobrima koji bi prema kanonskim normama više bio usmjeren na polaganje računa, tj. na odgovornost a posteriori u odnosu na koju kanonsko-pravni sustav najčešće nije u stanju dati prikladne institucionalne odgovore.
Moderator teze istaknuo je odvažnost u izboru teme s obzirom na njezinu aktualnost te naglasio da ona može pomoći redovničkim ustanovama u prepoznavanju ne samo institucionalne nego i osobne odgovornosti redovničkih poglavara u upravljanju vremenitim dobrima ustanova. Nadalje, naglasio je da je upravljanje vremenitim dobrima ustanova, bez povezanosti s karizmom, lišeno svoje svrhe i dovodi u pitanje opstojnost same ustanove.
Drugi član komisije, prof. Paolo Gherri, pohvalivši aktualnost teme i njezin inovativni pristup, podcrtao je važnost premještanja naglaska s dobara na djelovanje. Upravo zbog toga obrađena tema ima prije svega snažnu formativnu perspektivu. Samim time ona nije upućena samo upraviteljima vremenitih dobara već svima koji sudjeluju u procesu donošenja odluka. Taj pristup, istaknuo je prof. Gherri, od presudne je važnosti za budućnost redovničkih zajednica.

Sestra M. Dijana Mihalj rođena je u Mostaru 10. listopada 1975. Tijekom studija na Teološko-katehetskom Institutu u Mostaru (1994. – 1996.) odlučila se za redovnički poziv. U Družbu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, Provinciju Navještenja Gospodinova – Split stupila je 1996. te 2004. položila doživotne zavjete. Godine 2000. upisala je Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu gdje je i diplomirala 2004. godine. Odmah po završetku studija, zaposlila se u Franjevačkom institutu za kulturu mira, istodobno obavljajući sudsku praksu na Općinskom sudu u Splitu. Svršetkom sudske prakse, civilno-pravnu formaciju zaokružila je polaganjem pravosudnog ispita, 2007. godine. U listopadu 2008. godine zapošljava se na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu na poslovima voditeljice kadrovske službe i tajnice dekana gdje ostaje do odlaska na poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Laterana. U lipnju 2016. godine postigla je licencijat iz kanonskoga prava na temu „Upravljanje vremenitim dobrima redovničkih ustanova s posebnim osvrtom na Družbu sestara milosrdnica svetoga Vinka Paulskoga – Zagreb”.