S radom nastavio simpozij “Kršćanin i politika”

Split, (IKA) – Program VIII. međunarodnoga teološkog znanstvenog simpozija “Kršćani i politika” nastavljen je 25. listopada u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta splitskog Sveučilišta. U radu simpozija uz brojne domaće znanstvenike i stručnjake iz područja teologije, sociologije, politike i prava, sudjeluju i gosti iz inozemnih učilišta.
Program drugog radnog dana simpozija, kojem se pridružio i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, započeo je izlaganjem dr. Marijana Vugdelije pod naslovom “Politička dimenzija biblijske vjere”, u kojem je biblijski osvijetlio dimenziju politike. S osobitom pozornošću praćeno je izlaganje dr. Ignazia Sanna s Papinskoga lateranskog Sveučilišta u Rimu, koji je upoznao sudionike simpozija s političkom dimenzijom teološke antropologije. Dr. Sanna je za polazište izlaganja uzeo teološku tvrdnju o čovjeku stvorenom na sliku Božju i kroz to polazište progovorio o političkoj dimenziji, upozorivši da globalizacija osim svojih nesumnjivih pozitivnih učinaka, vodi također do osamljenosti globalnog građanina, do individualizma i egoizma i do društva koje se oslobađa od svake etičke i društvene obveze i religiozne pripadnosti. Društvena dimenzija čovjeka slike Božje danas više nego ikada traži otvaranje drugom i življenje religiozne vjere u oblicima konkretne solidarnosti i u iskrenom promicanju civilnog suživljenja. Ljudska ljubav, prema dr. Sannu, čini autentičnim svako teološko učiteljevanje o Trojstvu i svaki tradicionalni nauk o naravi Boga koji želi biti posvjedočen i doživljen u konkretnim gestama ljubavi i privrženosti, jer je ljudska ljubav sakrament božanske ljubavi. Stoga, milost, ljubav i zajedništvo definiraju kršćansku egzistenciju, a u otajstvu Trojstva utemeljen je ideal svakoga ljudskog zajedništva u kojem je jedino moguće ostvarenje ljudske osobe. Pritom je podsjetio i na još uvijek prisutne osjećaje koje izazivaju rasne, religijske i kulturne razlike, upozorivši kako su se one tijekom stoljeća ukorijenile u kolektivno nesvjesno pojedinaca i naroda.

Dr. Mislav Kukoč održao je izlaganje pod nazivom “Hrvatska vanjska politika i europske integracije” istaknuvši da “sadašnja hrvatska vlast utopijskom naivnošću pokušava razbiti led međunarodne izolacije u kojoj se Hrvatska nalazi sa sviješću da će ona u skoroj budućnosti biti uključena u međunarodne integracije”. Pred Hrvatskom, upozorio je, nalaze se brojne poteškoće, premda su učinjeni bitni pomaci i koraci k pripojenju Europskoj uniji. On je podsjetio da je 9. listopada Europska komisija objavila izvješće o napretku 13 zemalja kandidata za prijam u Europsku uniju, među kojima Hrvatska nije na popisu. Potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatskoj je omogućen pristup toj Uniji, istaknuo je dr. Kukoč, dodavši da taj proces nije guranje zemlje u tu Uniju već njezin strateški interes. Odbacivanje je put koji vodi u izolaciju i zemljama, čiji je ulazak u Uniju potpuno isključen, zaključio je dr. Kukoč.
O odnosu Crkve i svjetovne stvarnosti u svjetlu II. vatikanskog sabora govorio je dr. Josip Jelenić, utemeljivši svoje izlaganje na saborskoj konstituciji “Gaudium et spes”. On je istaknuo da je tim Saborom napušteno shvaćanje prema kojem se Crkva i svjetovna stvarnost suprostavljaju međusobno, a istaknuta je važnost međusobnog nadopunjavanja, koje se ostvaruje kroz suradnju i dijalog, koji su jedini put poslanja i Crkve i države, a to je služenje čovjeku.