Zagreb, 15. 3. 1999. (IKA) – “Šalom Šabat”, knjiga Jasminke Domaš-Nalbantić, objavljena u izdanju Židovske općine Zagreb i KD “Miroslav Šalom Freiberger”, predstavljena je u nedjelju 14. ožujka u prostorijama Židovske općine u Zagrebu. Tom prigodom u galeriji “Milan i Ivo Steiner” otvorena je izložba slika židovskog slikara svjetskoga glasa, Jakova Bararona, s motivima Starog zavjeta. Otvarajući izložbu, Alfred Pall je istaknuo da je to prva izložba sa starozavjetnim motivima, otvorena nakon 60 godina u prostorijama Židovske općine.
U auditoriju Židovske općine, potom je predstavljena knjiga “Šalom Šabat” uz glazbenu pratnju Dine Rudolf – Perković, Neve Salamon i Nevena Jabakovića. Predstavili su je Rabin Kotel Dadon, dr. Adalbert Rebić, profesor Starog zavjeta na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te autorica. U ime izdavača govorili su dr. Ognjen Kraus, Branko Polić i Rafael Jalvi. Inicijalna sredstva za objavljivanje te vrijedne knjige dao je Vladin ured RH za nacionalne manjine.
U svom osvrtu na knjigu “Šabat Šalom”, dr. Adalbert Rebić je na početku podsjetio da se Židovi nalaze upravo u očekivanju Pesaha (Pashe), najvećega židovskog blagdana, koji ih sjeća na oslobođenje iz egipatskog ropstva, a koji se, prema bibilijskim izvještajima, zbio prije otprilike tri i pol tisuće godina.
Govoreći o knjizi, što je napisao i u njezinu predgovoru, rekao je: “Jasminka Domaš u svom djelu ‘Šabat Šalom’ čitljivo i zanimljivo prikazuje bitne elemente židovstva i religije koja je prethodila kršćanstvu i islamu kao ‘korijenje razbujalog drveta’. Doista, bez Prvog saveza i židovstva, ne bismo mogli sasvim razumjeti ni kršćanstvo ni islam, ni suvremenu kulturu i civilizaciju svijeta. Stoga je, ne samo pripadnicima židovstva, kršćanstva i islama, već svim ljudima dobre volje, izvanredno korisno upoznati svoje korijene”, istaknuo je dr. Rebić. Podsjetio je također da je poznavanje židovstva starog Izraela, za nas kršćane bogatstvo. “I zato to djelo, koje se pojavljuje na hrvatskome i u hrvatskoj sredini, obogaćuje ne samo hrvatske Židove, kojima je prvenstveno namijenjeno, već i hrvatske katolike, pravoslavne i pripadnike evangeličkih Crkava”. Istaknuo je također da nije potrebno isticati “koliko toga imamo zajedničkoga mi kršćani i Židovi. Neki od židovskih blagdana (Pesah, Pasha), Ševu ot, Hanuka, vezani su uz kršćanske blagdane (Uskrs, Duhove, donekle i Božić), pa uz dane veselja, kao što su poklade (Purim). I veliki kršćanski pisac, apostol naroda, Židov Pavao, pisao je kršćanima: ‘Oni su Izraelci, njihovo je posinstvo, i slava i Savezi, i zakonodavstvo, i bogoštovlje, i obećanje; njihovi su oci, od njih je, po tijelu, i Krist…” (Rim 9,4). A i Sveti Otac Ivan Pavao II. nedavno je rekao: “Židovi su naš stariji brat”.
Knjigu “Šabat Šalom” na 188 stranica, posebno vrijednom čini i 16 originalnih ilustracija, koje je kao i naslovnu stranicu knjige oslikao svjetski poznat židovski umjetnik Jakov Bararon, akademski slikar koji živi u Beču, a izlagao je u Dubrovniku, Parizu, Rimu, Beču, Tel Avivu, Madridu i Zuerichu, te sada i u Zagrebu.
Kroz 50 poglavlja knjiga obrađuje sve najvažnije elemente židovske vjere, tradicije i običaja. “To je prva takva knjiga na hrvatskome jeziku i golem doprinos poznavanju i približavanju drugim religijama”, istaknuto je između ostaloga na predstavljanju, na kojem je objašnjen i sam naslov knjige koji znači: “Subotnji mir”, ali i sreću i blagostanje za kojim teži svaki čovjek.