Nedostajao je samo fra Ivan Bradarić, šibenski gvardijan i provincijski definitor, pa je tako u svemu bilo 12 sudionika. Susret je u samostanskoj kapitularnoj dvorani započeo molitvom devetog časa, a nakon provincijalova pozdrava i dobrodošlice, uslijedilo je razmatranje fra Đure Hontića, pulskoga gvardijana, koji je predstavio najnovije Papino pismo „Aperuit illis“ o važnosti Riječi Božje u svakidašnjem životu.

Provincijal je potom u svojem izvješću predstavio stanje i djelatnosti Provincije, istaknuvši potrebu zdrave ravnoteže života svakoga pojedinog brata i važnost samostanskoga kapitula kao mjesta trajne formacije. Podsjetio je kako Četverogodišnji provincijski plan, usvojen na posljednjem Provincijskom kapitulu, služi kao temelj analize i osvrta svih izvješća (uz statistike i informacije), istaknuo je i dinamičnost koja se primjećuje u djelovanju braće i zajednica (Pučka kuhinja, Franjevačke duhovne vježbe, Hod sv. Antuna, Otvorena vrata klerikata), s time da ima još mnogo prostora za iskorištavanje naših potencijala. Upozorio je i na važnost najnovijega pisma o. Generala kojim snažno podupire brojne inicijative nove evangelizacije, pa i one karizmatskog naboja (karizmatska epidemija!). Izazovi očekuju naše odgovore, istaknuo je provincijal. Na kraju je podsjetio i na predstojeći Izvanredni kapitul i pozvao braću da dostave svoje prijedloge i planove, ako žele da budu uvršteni u ovaj skup predviđen u listopada u Cresu. Završio je spominjanjem ovogodišnjih proslava, one u Šibeniku u lipnju, i one u Splitu za Dan provincije.

U vezi pak s radom na obnovi Provincijskih statuta, fra Miljenko Hontić, odgovoran za to, nadovezao se na provincijalovu najavu Izvanrednoga provincijskog kapitula i potanko je opisao prijeđeni rad i konkretne planove prije završne faze. Sada slijedi intenzivnija faza priprema i rada. Sva će braća provincije dobiti prigodu izjasniti se o predloženim promjenama, kako bismo dobili stvarno dobar dokument-smjernice našega života i rada.

Nakon provincijalova izvješća uslijedila su ona provincijskog egzaktora, fra Stjepana Brčine, i provincijskog ekonoma, fra Vitomira Glavaša. Kao novost istaknuto je vremensko razdoblje izvješća, koje obuhvaća građansku godinu, dakle, vrijeme od 1. siječnja do 31. prosinca, što dakako vrijedi i za ostale financijske izvještaje. U popratnoj diskusiji podastrta su neka pojašnjenja, kao najnovija tumačenja vezana uz poreznu praksu, koja bi trebala biti pozitivnija i povoljnija za samostane i provinciju. Ekonom provincije podsjetio je na dužnost planskoga godišnjeg programiranja ne samo provincijskih nego i samostanskih troškova. U vezi s ekonomijom provincijal je postavio svrsishodnost podržavanja prakse Adventskog odricanja u prilog određene namjene, pa se većina složila da je inicijativa suvišna i da treba njezinu realizaciju i osmišljenje prepustiti pojedinim samostanima.

U izvješćima vezanim uz formaciju u provinciji (sjemeništa, promotivni rad), dosta se vremena posvetilo pitanju održavanja ministrantskih susreta, gdje se pokazao kao važan problem termin njihovih održavanja, te je toga ove godine i došlo do otkazivanja. Ubuduće će trebati na tome bolje na vrijeme poraditi te je naglašena važnost koordiniranja i informiranja u tome važnom sektoru naše djelatnosti. Posebno je istaknuta šansa koju pruža, čini se, nedovoljno iskorištena mogućnost informiranja preko posebnih mrežnih stranica Centra za zvanja (zajedno s Framom). Dosta se vremena i pažnje posvetilo razmjeni mišljenja o ljetnom radu u Cresu, kao što su Franjevačke duhovne vježbe, a posebno je kao pozitivno apostrofirano, makar ne spada u rad s mladima, ljetovanje beskućnika u Cresu. To je novi iskorak Provincije koji treba nastaviti i u vidu nove evangelizacije.

Od izvješća pojedinih gvardijana posebno je velik interes pobudila najava molvarskoga gvardijana o skorom početku ostvarivanja velikog projekta gradnje pastoralnog centra kraj župne crkve, za što su materijalna sredstva u cijelosti osigurana. Budući pak da se radi o predviđenom iznosu koji prelazi nadležnost Provincijske uprave, čak i Generalne uprave, treba što prije sazvati provincijski kapitul da se odobre ovi projekti, jer bez tog pristanka ne može se očekivati odobrenje viših crkvenih vlasti. Bilo je govora da se to omogući pismenim izjašnjavanjem, pa treba izvidjeti mogućnost da se tako što prije postupi, da se dobije na vremenu, a i uštede troškovi novog okupljanja cijele provincijske zajednice.

U završnom informativnom dijelu provincijal je podsjetio na zaključke i prijedloge Vijeća franjevačkih zajednica, o kojima je bio govora i na 22. sjednici Definitorija (Zlatna harfa u Šibeniku, zajednička proslava Jeronimove godine u Splitu, Izložba o sv. Franji i sultanu…), kao i projektu „Emaus“, koji se ovog proljeća na engleskom jeziku održava u međufranjevačkom ozračju sudjelovanja podjednakog broja opservanata i konventualaca.