Na simpoziju su, uz domaćine te profesore s katoličkih fakulteta u Zagrebu i Osijeku, govorili i profesori s pravoslavnog fakulteta u Beogradu, protestantskog u Zagrebu, filozofskog u Rijeci te studija istočnih kršćanskih religija u Stockholmu. Zaborav Boga i iskorijenjenost čovjeka iz transcendencije, kao i sve više prisutna isključivo imanentna religioznost temeljni su izazovi poimanja i odnosa prema Svetom u suvremenoj kulturi, navodi se u uvodu u simpozij.

„Kao što je svaki pojedinačni čovjek jedincat i neponovljiv tako je i njegovo poimanje i odnos prema Svetom jedinstveno i samo njegovo ali uvijek ima i zajedničarsku dimenziju budući je čovjek duboko relacijsko biće koje se u potpunosti ostvaruje samo u susretu i dijalogu s drugima“, rekla je na početku simpozija predstojnica Teologije dr. s. Veronika Nela Gašpar.

Posebno je istaknula doprinos profesora s Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Beogradu kao i Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu. Podsjetila je da je to i posljednji simpozij u organizaciji Teologije u Rijeci čime završava tradicija duga 30 godina, kao i na radosnu činjenicu da je ovo ponovni susret uživo, nakon dvije godine virtualnih susreta zbog protuepidemijskih ograničenja.

Okupljenima se obratio i prodekan KBF-a u Zagrebu dr. Branko Muić te istaknuo kako sve brže i sve dublje promjene u društvu utječu i na poimanje svetosti koje gubi poveznicu sa susretom i zajedništvom.

Simpozij je otvorio riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, istaknuvši kako i osobe unutar Crkve ponekad pogrješno promišljaju o svetosti koristeći ju kao bijeg od stvarnosti. „Sveto jest odvojeno od profanog, svjetovnog, ali to ne znači da nema doticaj s našim životom“, rekao je nadbiskup Uzinić, objašnjavajući kako je svet svaki čovjek, svako dobro djelo i čin ljubavi i pravednosti.

Uvodno predavanje o pojmu svetosti u Bibliji pripremila je dr. Silvana Fužinato, uz suradnju s prof. Massimom Grilliem. Dr. Aleksandar Đakovac s Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu govorio je o metaforičkom jeziku teologije koja je zbog toga specifična znanost. Upozorio je na suvremenu opasnost da se i činjenice vjere prihvaćaju samo kao metafore te istaknuo kako vjeru ne treba vezati uz znanstvena tumačenja jer ona su podložna promjenama.

Dr. Gašpar podsjetila je da je zadaća teologije govoriti o odnosu Boga i čovjeka koji svoj vrhunac ima u Isusu Kristu te pomoći čovjeku da ostvari taj odnos s Bogom. „Čovjek, kada mu oduzmete odnos sa svetim postaje predmet“, rekla je predstojnica teologije. Dr. Lidija Matošević sa Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu govorila je o govoru Duha Svetoga u ljudskoj nutrini i u riječi Svetog pisma upozorivši na primat Pisma. „Bibliju često koristimo kako bi potvrdili svoje teze, a ne kao korektiv i izvor objave.“

Dr. Davor Šimunec govorio je o promjeni poimanja svetog u postmodernom kontekstu koji je izokrenuo parametre. Dr. Richard Pavlić i Bruno Rukavina obradili su način na koji se prikazuje svetost u suvremenim filmovima. Dr. Marina Vicelja Matijašić analizirala je način prikazivanja Krista i svetosti u umjetnosti, a dr. Davor Džalto iz Stockholma govorio je o zavodljivosti svetog u kapitalističkoj kulturi. Dr. Jerko Valković govorio je o prisutnosti svetog u virtualnoj stvarnosti, dr. Boris Vulić predstavio je svetost ženskosti prema Leonardu Boffu, a dr. Tomislav Ćurić pojmove svetog i lijepog u dijalogu Crkve i umjetnosti nakon Drugog vatikanskog sabora.

Završno predavanje održao je dr. Nikola Vranješ podsjetivši da bi se poimanje i doživljaj svetoga u pastoralnoj praksi trebao očitovati u zajedništvu, a ne bijegom u individualizam.