Sinodalno savjetovanje svećenika: djelovati u službi blaženstva
FOTO: Danijel Delonga // Svećenici na sinodalnom susretu u Rijeci
Rijeka (IKA)
Stotinjak svećenika iz četiri (nad)biskupije Riječke metropolije, nadbiskup metropolit te dva biskupa i dijecezanski upravitelj okupili su se 26. veljače na sinodalnom susretu u Rijeci.
Vikar za pastoral Riječke nadbiskupije i organizator ovog susreta Mario Gerić sve je sudionike pozvao na „razgovor u Duhu“ uputivši ih da slijede novu metodologiju razgovora i susreta u kojoj je najvažnije znati slušati. Tema je bila identitet svećenika i đakona u poslanju sinodalne i misionarske Crkve koja je usmjerena ne samo izgradnji sebe same nego naviještanju Isusa Krista. Kako promatrati Crkvu zaista kao narod Božji u kojemu svi vjernici imaju jednako dostojanstvo i kako se kao službenici takve Crkve približiti vjernicima i svim ljudima, bile su glavne teme promišljanja.
Susret je održan potaknut smjernicama Generalnog tajništva Biskupske sinode u kojima stoji poziv na daljnja razmatranja i susrete u sinodalnom duhu koji će pomoći u pripremi Druge sesije Sinodalne skupštine u listopadu ove godine. Svećenici su tako iznosili svoja razmišljanja o vlastitom poslanju i promišljali o svojim župnim zajednicama i vjernicima kojima su poslani, promjenama u društvu i svijetu koje utječu i na vjerski život, novim izazovima s kojima se treba suočiti te o celibatu i dobrim i lošim stranama svećeničkog života.
Svećenici su, nakon molitve i duhovnog nagovora kojeg je uputio dijecezanski upravitelj Gospićko-senjske biskupije Richard Pavlić, razdijeljeni u manje skupine u kojima su iznosili svoja iskustva i promišljanja na zadane teme. Voditelji skupina na kraju susreta iznijeli su sažetke svećeničkih promišljaja. „Naše je poslanje djelovati u službi blaženstva, a ne biti službenici straha i strašiti ljude“, jedan je od zaključaka. Istaknuli su kako je i sam ovaj susret i njegov sinodalni koncept novost koja je i njima bila potrebna. Primijetili su da suvremeno društvo sve manje mari za vjeru i Crkvu što nameće i nužnost promjene svećeničkog pristupa ljudima. Pozvani su biti evangelizatori, a ne samo službenici koji nude servis za potrebe vjernika. Primijećeno je kako u mnogim župnim zajednicama nedostaje autentičnog života u vjeri, molitve i zajedništva. Po pitanju celibata dominantna je bila podrška tom propisu kojega svećenici prihvaćaju kao dar. Ipak, neki su izrazili i otvorenost prema mogućnosti da za neke buduće generacije taj propis bude izbor, a ne obaveza te istaknuli potrebu da o toj mogućnosti treba i dalje razgovarati i pratiti potrebe svake partikularne zajednice.
Trojica biskupa Riječke metropolije, riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić, krčki biskup Ivica Petanjak i porečki i pulski biskup Ivan Štironja također su u sinodalnom duhu promišljali o istim temama kao i svećenici. Njihove je misli prenio nadbiskup Uzinić. „U današnjem svijetu koji je sve više sekulariziran i u kojem je sve manji interes za Crkvu, vjeru i Krista, trebali bismo ponovno upaliti žar vjere i razvijati osjećaj pripadnosti Božjem narodu“, rekao je nadbiskup. Promišljanja trojice biskupa potvrdila su tako rečeno od strane svećenika.
U uvodnom predavanju profesor Richard Pavlić svećenike je podsjetio na značenje dva ključna pojma za razumijevanje i stvaranje Crkve kakvu želi papa Franjo. To su sinodalnost i laici. „Iako je ovo susret svećenika predlažem da ga gledamo kroz prizmu uloge laika u sinodalnoj Crkvi.“ Podsjetio je kako grčka riječ „sinoda“ znači „zajednički hod“ i poznata je još u prvim kršćanskim zajednicama. „Danas je to poziv na zajedništvo u kojem bi se svaki član Crkve trebao osjećati odgovoran za poslanje Crkve.“ Objasnio je i kako je pojam „laik“, također grčkog porijekla, s vremenom opterećen značenjem „neuk“, a u počecima Crkve označavao je pripadnika naroda Božjeg. Ipak već je kod crkvenih otaca izražena podjela na klerike i laike koja se stoljećima produbljivala, sve do Drugog vatikanskog sabora na kojemu je opet definirano kako unutar naroda Božjeg postoje razlike u službi, ali ne i u dostojanstvu. „Uloga laika se nakon Sabora iznova vrednuje i ona je, implicitno i eksplicitno, vidljiva u župnim i drugim vjerničkim zajednicama.“
Pavlić je podsjetio i na tijek sinodalnog hoda Katoličke Crkve u kojemu se tek nakon Druge sesije Sinodalne skupštine u listopadu ove godine mogu očekivati neki zaključci. Već je tri godine u tijeku priprema za zasjedanje biskupa, a u listopadu prošle godine održana je prva sesija Biskupske sinode. Priprema za Sinodu o sinodalnosti poprima povijesne razmjere po količini i kvaliteti sudionika koji su imali priliku svojim razmišljanjima i stavovima sudjelovati u tome, rekao je Pavlić citirajući glavnog izvjestitelja Sinode Jean-Claudea Hollericha.