Nakon molitvenog dijela okupljene je pozdravio nadbiskup Đuro Hranić, uvodeći u temu sinodalnosti. „Sinodalnost izražava samu narav Crkve: ona je Trojstveno zajedništvo, koje se ostvaruje među ljudima. Označava poseban stil i način života Crkve. To nije neki novi izum ili izmišljotina nekog teologa, pape ili biskupa, nego izvorni, a osobito u Zapadnoj Crkvi pomalo zanemareni stil vlastitoga života. Papa Franjo smatra da je za poslanje Crkve danas i sutra (u njezinom suočavanju s izazovima ne tek epohe u promjeni, nego promijenjene epohe) neobično važno obnoviti vlastiti sinodalni identitet“, rekao je nadbiskup Hranić, dodajući kako sinodska Crkva kroči naprijed u zajedništvu, kako bi ostvarila zajedničko poslanje sudjelovanjem i suodgovornošću svakoga svoga člana.

„Svi zajedno činimo Crkvu i svi zajedno ostvarujemo njezino poslanje i možemo ga ostvariti samo zajedno“, rekao je nadbiskup, ukazujući kako se na sinodalnom putu koji predstoji treba okoristiti iskustvom biskupijskoga savjetovanja, osvježiti izjave i odluke Druge biskupijske sinode te nakon 20 godina preispitati i uočiti plodove i poteškoće do sada prijeđenoga sinodalnoga puta i odnos prema započetome sinodalnome hodu te dodatno osnažiti neke već donesene odluke i na temelju iskustva iznjedriti neke nove. 

„Kao svećenici i pastiri pozvani smo odvajati svoje vrijeme i energiju za strpljivo i ponizno slušanje svojih župljana te njih odgajati za uzajamno slušanje, dijalog, zajedničko razlučivanje i suodgovornost u ostvarenju poslanja Crkve, koje nam je svima zajedničko. Vjerujem da svi otvorena srca i blagohotno prihvaćamo poziv pape Franje da zakoračimo na put sinodalnosti, te da smo svjesni proročke težine i vrijednosti njegovog poziva, kojim on sinodalnim putem želi pokrenuti snažne nutarnje osloboditeljske dinamizme i procese unutar Crkve, koji će ju promijeniti iznutra te ju učiniti novom u očima svijeta, slobodnom i sposobnom za Kristovo evangelizacijsko poslanje“, rekao je među ostalim nadbiskup Hranić okupljenim članovima Prezbiterskog vijeća. 

Sinodalni put na koji poziva papa Franjo svećenicima je potom ukratko predstavio nadbiskupijski povjerenik za sinodsko savjetovanje vlč. Pavao Mikulčić. U izlaganju posebno se zaustavio na elaboriranju koraka biskupijske etape koja ujedno predstavlja i temelj za sve ostale etape. Naglasio je važnost zadaće svećenika i đakona koji u ovoj etapi imaju ključnu ulogu u zajedničkom hodu s Božjim narodom, u jedinstvu s biskupom, u službi vjernika. Podcrtao je kako je upravo angažiranost klera oko animiranja sinodskoga hoda od presudne važnosti za njegovu provedu te je stoga pozvao sve svećenike da u sebi i kod svojih vjernika bude osjetljivost za sinodalnu narav Crkve te da podupiru, hrabre i promiču odvijanje biskupijske etape. 

Nakon što je vlč. Mikulčić predstavio hodogram, tj. korake biskupijske etape, posebno se zaustavio na koraku imenovanja župnih koordinatora skupina za sastanke sinodskoga savjetovanja, naglasivši kako će od strane Nadbiskupijskog povjerenstva za sinodsko savjetovanje sljedećih dana svaki župnik primiti dopis sa zamolbom da u svojim župnim zajednicama imenuju župne koordinatore, kojima se po potrebi može pridružiti i pomoć u obliku župnog tima, te da njihova imena dostave Nadbiskupijskom povjerenstvu s kojim će koordinatori usko surađivati za vrijeme trajanja ove etape. Nakon održanoga izlaganja prisutni su svećenici iznijeli svoja razmišljanja, stavove i prijedloge uz navedenu temu, a sve u svrhu što boljega i plodonosnijega osluškivanja naroda Božjega u ovoj etapi. 

O Nadbiskupijskoj mreži molitelja za svećenička i redovnička zvanja, o doprinosu svećenika buđenju novih zvanja i suradnji s Nadbiskupijskim povjerenstvom za nova svećenička i redovnička zvanja govorio je nadbiskupijski povjerenik spomenutog povjerenstva dr. Ilija Dogan. Okupljene je podsjetio da je 1. listopada imenovan novi saziv Povjerenstva, te naglasio da su zadaće istoga „priprema i objavljivanje poticajne ‘pozivske’ građe u suvremenim medijima, kao i korištenje različitih oblika novih sredstava komunikacije, posebno u odnosu prema mladima“. Spomenuo je među ostalim prisutnost na društvenim mrežama te rad na izdavanju promotivnih materijala u dogovoru s Bogoslovnim sjemeništem, Milosrdnim sestrama sv. Križa i drugim redovničkim zajednicama. Nadalje je podsjetio da u Nadbiskupiji postoji mreža molitelja za nova svećenička i redovnička zvanja, dodavši potrebu pokretanja iste u župama u kojima nema osnovane zajednice molitelja. 

Počevši s prvom nedjeljom došašća, Povjerenstvo želi u svim župama nadbiskupije uvesti zajedničku molitvu za duhovna zvanja, a počevši s prvim četvrtkom u mjesecu prosincu, potaknuti župne zajednice na klanjanje za nova i postojeća svećenička i redovnička zvanja. Ideja je da postoji jedan dan u mjesecu kada cijela nadbiskupijska zajednica moli za duhovna zvanja. Materijale za klanjanje Povjerenstvo će poslati svim župama. Bilo je govora o suradnji sa župnicima pri organiziranju susreta mladih (vikend-susreti na Šalati i u đakovačkoj bogosloviji) te o susretima na župama u suradnji s Povjerenstvom za pastoral mladih, kao i o izradi kateheza za studente i mlade koji se okupljaju na duhovnim obnovama u kući Betanija.