Fra Ivan se u homiliji osvrnuo na evanđeoski navještaj o susretu Isusa i carinika Zakeja (Lk 19, 1 – 10). „Zakej je čovjek koji traži. Zakeje susrećemo u raznim životnim situacijama. Zakej je jedan od mnogobrojnih simpatizera Crkve, koji tek izdaleka promatra obrede, a nikako da se potpuno približi sakramentalnom Isusu. Jesmo li mi mnoštvo od kojega takvi ne mogu vidjeti Isusa? Zakej je jedan od onih mnogobrojnih oko nas kojima smo mi, svojim krutim stavom, zapriječili dolazak u crkvu.“

Zakej se, kaže Evanđelje popeo na smokvu da bi vidio Isusa. Tako je potrebno, dodao je fra Ivan, „poput djeteta, popeti se na drvo, na vrh svojih mogućnosti, uložiti malo hrabrosti, odvažnosti, ustrajnosti, i sve s dobrom dozom poniznosti.“

Ovogodišnja obljetnica posvete crkve poklapa se s jubilejom 800 godina od prvog susreta sv. Frane i sv. Ante koji se dogodio u Asizu 30. svibnja 1221. godine. Kao što je Franjo popravljao crkvu, tako je na istom tragu nastavio i sv. Ante, primijetio je propovjednik.

„Ova dva sveca su se susrela i u ovoj našoj crkvi te ne prestaju svojim primjerom svetosti oduševljavati i privlačiti generacije i generacije Šibenčana evo već skoro punih 600 godina – u ovoj crkvi, a po nazočnosti franjevaca u Šibeniku 800 godina. Da, upravo toliko godina evo već franjevci djeluju u Šibeniku“, ustvrdio je.

„Danas je došlo spasenje ovoj kući! Draga braćo i sestre, kako je lijepo čuti ovu riječ! Stiglo je spasenje. A te riječi odjekuju ovim hramom stoljećima, a vjerujemo da će jednako odjekivati i u budućim stoljećima“, zaključio je fra Ivan.

Crkva sv. Frane u Šibeniku najstariji je crkveni objekt u gradu Šibeniku koji je tijekom 598 godina sačuvao neprekinuti niz liturgijskih slavlja i kulta sv. Franje Asiškoga i sv. Antuna Padovanskoga. Ta drevna crkva posvećena je 31. svibnja 1423. godine za vrijeme biskupa Bogdana Pulšića (1402. – 1437.), rođenog Šibenčanina. Crkva je sagrađena nekoliko godina prije posvete. Prisutnost franjevaca na lokaciji unutar gradskih zidina zabilježena je od 23. travnja 1320. kada su redovnici iz svoje prvotne samostanske nastambe izvan gradskih zidina došli na lokaciju gdje i danas djeluju.

Crkvu sv. Frane, zbog osobitih zasluga očuvanja i prijenosa kulta sv. Nikole Tavelića, hrvatski biskupi proglasili su za Prvo i glavno hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića, prvoga hrvatskoga kanoniziranog sveca, koji je i sam živio u tom samostanu, objavljeno je na stranici Nacionalnog svetišta.