Uoči proslave Stadlerova, u nedjelju, 22. siječnja emitiran je prigodni videospot na Laudato televiziji, a od ponedjeljka, 23. siječnja i na Youtube kanalu LaudatoTV.

Nositelj projekta snimanja je Sarajevska provincija Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije Družbe sestara služavki Maloga Isusa i njihova Spomen-kuća Josipa Stadlera u Slavonskom Brodu zajedno s provincijalnom glavaricom s. M. Ana Marijom Kesten. Tekst i glazbu te četveroglasne kompozicije za mješoviti zbor napisao je vlč. Bruno Diklić, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije. Skladba sadrži sedam strofa čiji tekst opisuje važne segmente Stadlerova života, a ovom prigodom snimljeno je njih tri.

Studijsku audiosnimku izradio je glazbeni producent i ton majstor Tihomir Ivanetić (Rockoko studio, Strizivojna), a scenarij, videosnimku i aranžman videospota Jerko Abičić (Metanoya – Sound & Video recording studio, Osijek).

Lokacije na kojima se snimao videospot povezane su sa Stadlerovim životom i njegovom baštinom u rodnom gradu, kao što je spomen-ploča i kip Josipa Stadlera kod mjesta gdje je nekada stajala njegova rodna kuća, crkva Gospe brze pomoći u kojoj je Stadler kršten, franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva koju je pohađao te samostan i novootvorena Spomen-kuća Josipa Stadlera u Brodskom Vinogorju.

Cilj ovog projekta prvenstveno je prošiti glas i upoznati građane Slavonskog Broda sa životom i djelom njihovog sugrađanina Josipa Stadlera, kao i sve ostale zainteresirane vjernike i poštovatelje Stadlerova lika i djela.

Josip Stadler rođen je u Slavonskom Brodu 24. siječnja 1843. Školovao se u rodnom gradu, potom u Požegi, Zagrebu te na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu gdje je postigao doktorat iz filozofije i teologije. Bio je sveučilišni profesor u Zagrebu. Papa Lav XIII. imenovao ga je 1881. prvim vrhbosanskim nadbiskupom sa sjedištem u Sarajevu. Josip Stadler poznat je po svojem gorljivom apostolskom djelovanju, osobito među siromasima i siročadi. Zbog kreposnog života, prozvali su ga ocem sirotinje. U Sarajevu je izgradio katedralu, bogoslovno sjemenište s crkvom sv. Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor dok je u Travniku podigao sjemenište i gimnaziju. Za siromašnu i napuštenu djecu izgradio je ubožnice Betlehem i Egipat, a samostane za redovnice iz Družbe sestara Služavki Maloga Isusa koje je utemeljio. Umro je u Sarajevu 8. prosinca 1918. U tijeku je crkveni postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim.