Proslavu su zajednički organizirali grad Vrlika i Križevačka eparhija. Proslava naslovnog blagdana grkokatoličke župe Vrlika počela je svečanom akademijom u gradskoj vijećnici. Govore su držali križevački vladika Milan Stipić, gradonačelnik Vrlike Jure Plazonić te inicijator izgradnje i proslave Ivo Mišur. Recitirane su pjesme vrličkih pjesnika, slavnog Milana Begovića te manje poznatog Vjekoslava Nikolića.

Uzvanicima je pročitan i novinski izvještaj svečanog dočeka grkokatoličkog biskupa Julija Drohobeckog koji je to mjesto pohodio daleke 1895. godine. Program je pratila klapska pjesma. Gradonačelnik Plazonić je na kraju akademije uručio darove biskupu: veliku uokvirenu fotografiju crkve Svete Trojice te vrličku kapu s kojom se biskup rado fotografirao.

Svečani program nastavio se u rimokatoličkoj crkvi Gospe Ružarice gdje je liturgiju služio biskup Stipić te je tako postao treći grkokatolički biskup koji je pastoralno pohodio Vrliku. Uz vladiku su služili župnik Splita o. Zenjo Zastavni, fra Ivan Ćupić, o. don Ante Žderić, oci franjevci te đakon Jan Jakubov. Pjevao je zbor grkokatoličkog pastoralnog centra u Zadru koji je vodio đakon Livio Marjan.

Vladika Stipić u propovijedi je istaknuo da je kršćanin uvijek čovjek optimizma, a da Isus Krist kaže: Ne bojte se! Govorio je o zajedništvu koje Sveti Duh stvara i danas među ljudima, što svjedoči i to okupljanje u Vrlici.

Program se nastavio na mjestu srušene crkve Presvete Trojice gdje je svečano blagoslovljena novosagrađena istoimena kapelica. Izgradnja kapelice dio je infrastrukturne i duhovne obnove grkokatoličkog Dalmatinskog vikarijata čiji su centri u Splitu i Zadru. Inicijativu za izgradnju pokrenuo je ing. Ivo Mišur koji je izradio i nacrte prema kojima se kapela izgradila dok je izvođenje financirala Križevačka eparhija. Kapelica je tlocrtnih dimenzija 0,63X0,63 m i visine metar i pol sa nišom u kojoj se nalazi ikona. Na kapelici se nalazi spomen ploča sa tekstom:

Na ovom mjestu se od 1843. do 1971. godine nalazila grkokatolička crkva Svete Trojice koja je bila mjesto susreta s Bogom za generacije Vrličana koji su u njoj kršteni, ženjeni i ispraćani na posljednje počivalište.

Na proslavi su se okupili pripadnici povijesne postrojbe Žumberački uskoci. Žumberčani dolaze iz kraja odakle su bili vrlički grkokatolički župnici. Tako su nakon više desetljeća obnovljeni ne samo proslava Presvete Trojice i kapelica već i prekinute veze udaljenih hrvatskih krajeva.

Na slavlju su bili i gradonačelnik Vrlike, križevački biskup, grkokatolički i rimokatolički svećenici, grkokatolici iz Splita i Zadra te drugi uzvanici i domaći Vrličani. Nakon blagoslova kapelice Vrličani i gosti su nastavili druženje uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.

Grkokatolici će od danas nakon dugo vremena imati svoj kutak u Vrlici. Brigu o kapelici će voditi monasi iz budućeg manastira u obližnjim Kričkama. Križevačka eparhija planira svake godine o blagdanu Svete Trojice u Vrlici održavati grkokatoličku liturgiju te na taj način ne samo oživiti svoju povijesnu župu već i upoznati lokalno stanovništvo s bogatstvom Katoličke crkve i bizantskog obreda kojem pripadaju.

Vrlika je malo mjesto u Dalmatinskoj Zagori koje se dugo dičilo s tri crkve koje su pripadale različitim vjerskim zajednicama. Uz rimokatoličku crkvu Gospe od Ružarja i pravoslavnu sv. Nikole sve do 1971. postojala je grkokatolička posvećena Svetoj Trojici (Sveto Trojstvo).  Grkokatolička župa Svete Trojice Vrlika osnovana je davne 1834. godine kada je stotinjak lokalnih pravoslavaca pristupilo Katoličkoj Crkvi. Župa je bila dio Dalmatinskog vikarijata Križevačke eparhije. Župnici su bili svećenici iz sjeverne Hrvatske gdje je bila brojna grkokatolička zajednica. Grkokatolički svećenici bili su ugledni i aktivni članovi mjesne zajednice. Župnici su živjeli u župnoj kući koja je i danas očuvana, a nalazi se u privatnom vlasništvu. Najpoznatiji je bio don Ilija Malić koji je tamo proveo 26 godina sa svojom obitelji te je pokopan na mjesnom groblju. U 20. stoljeću brojnost župljana se smanjuje uslijed iseljavanja. Posljednji grkokatolik u Vrlici je umro 1952. godine. Grkokatolička župa Svete Trojice Vrlika nikad nije ugašena de iure te postoji i danas kao jedna od triju povijesnih župa Dalmatinskog vikarijata. Grkokatolička crkva Svete Trojice u Vrlici je izgrađena 1843., a posvećena 28. svibnja 1844. po grkokatoličkom križevačkom biskupu Gabrijelu Smičiklasu. U rujnu 1970. godine teško je stradala u potresu kada se urušio krov. Krajem veljače 1971. godine srušena je dinamitom. Dio građe iskorišten je za popravak zida mjesnog groblja.

Inicijativni sastanak za obilježavanje postojanja vrličke grkokatoličke crkve održan je u veljači 2020. godine. Na njemu je sudjelovao kancelar Križevačke eparhije đakon Livio Marijan,  predstavnici grada Vrlike i inicijator ing. Mišur te usuglasili program. Predviđena proslava u lipnju odgođena je za godinu dana radi tada važećih pandemijskih mjera.