Na misi su se okupili mnogobrojni vjernici iz ostalih mjesta u kojima se okupljaju hrvatske katoličke zajednice te misije poput Würzburga, Schweinfurta, Bad Mergentheima, Tauberbischofsheima, Wertheima, Kitzingena i drugih.

Zajednica hrvatskih katoličkih vjernika u njemačkom gradu Aschaffenburgu štuje bl. Alojzija Stepinca kao svojega zaštitnika od 2006. godine i pohoda kard. Josipa Bozanića, koji je tom prigodom podijelo sakrament potvrde. Ovo štovanje nastavlja se i nakon što je HKM Aschaffenburg od 1. siječnja 2022. pripojena HKM Würzburg.

U svojoj propovijedi župnik fra Ivan Penava istaknuo je svjedočanstva nekih suvremenika bl. Alojzija Stepinca koja su objavljena u zbirci dokumenata o blaženiku „Stepinac mu je ime“ još 1978. godine. U tim svjedočanstvima se očituje kako je svjetska javnost kroz progon i mučeništvo bl. Alojzija personificirala teške progone cijelog hrvatskog naroda od strane komunističke sile.

„Slijedim u mislima i molitvi bolne i istovremeno slavne etape hrvatskog naroda i hrvatske Katoličke Crkve, tako istovremeno predstavljenih u osobi svoga Nadbiskupa“, zapisao je Georgiu Calavany, egzarh katolika grčkog obreda u Ateni.

„S dubokom boli pratim tešku kalvariju plemenite hrvatske nacije i njezinog nepobjedivog pastira, Njeg. Preuz. Mons. Stepinca. Uvjeren sam, da nakon Muke dolazi također Uskrsnuće“, piše Gioacchhino Pedicini, biskup u Arianu.

Među spomenutim svjedočanstvima našlo se i ono prof. Altanera, dekana Bogoslovnog fakulteta u Würzburgu: „Sa zahvalnošću potvrđujem primitak vašeg pisma o dugom i bolnom putu patnja katoličke Hrvatske u nedavnoj prošlosti, a posebno u sadašnjosti. I mi se osjećamo ujedinjeni s čitavim katoličkim svijetom, a posebno u duhu našega Svetoga Oca Pija XII., u prosuđivanju i osuđivanju svega onoga jezivoga i tragičnoga, što se odigrava u vašoj domovini u sukobu između nečovječne bezbožne tiranije i katoličkog kršćanstva. Nadamo se i molimo za skoru pobjedu naše svete vjere u Hrvatskoj, da se time spasi bar jedna kula kršćanstva u Jugoistočnoj Europi“.

Navodeći ova svjedočanstva uglednih suvremenika bl. Alojzija fra Ivan je pokazao kako je na neki način opran obraz cijelog hrvatskog naroda upravo kroz tu personifikaciju hrvatskog naroda u stavu i odlučnosti bl. Alojzija. On je hrvatski narod ostavio povezan s katoličkom Crkvom predvođenom papom u Rimu unatoč pozivima komunističkog zločinačkog vodstva da prekine odnose s Apostolskom stolicom i njihovim prijetnjama da će ga mučiti.

Spomenuo je hrvatski dušobrižnik i riječi poznatog američkog biskupa Fultona J. Sheena: „Stepinac, koji je išao na sud kao duhovni pastir Hrvata, izišao je iz sudnice kao opći vođa svoga naroda i kao uzor svijetu“ (…) „Kažem vam, kad bi oni šutjeli, kamenje bi vikalo“ (Lk 19, 40). Kardinal je učinio da tisuće kamena tisuću puta odzvanjaju: Stepinac mu je ime!“

A na kraju propovijedi zaključio je kako je hrabar i svetački stav bl. Alojzija za vrijeme šesnaest godina nepravednog zatvora vratio Hrvatima dostojanstvo kao narodu, a time je postao uzor i svakom pojedincu kako se može ustrajati u vjeri u Trojedinoga Boga unatoč mučeništvu.

Nakon mise pred okupljenim hrvatskim vjernicima svoje recitacije i molitve o bl. Alojziju recitirali su učenici školskog programa Hrvatske nastave u inozemstvu predvođene učiteljicom Andreom Radman. Sve veći broj hrvatske djece u Unterfrankenu bio je poticaj da su roditelji prošle godine uputili molbu na Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske za osnivanjem novih nastavnih mjesta. Pozitivan odgovor na molbu rezultirao je otvaranjem nastavnih mjesta u Aschaffenburgu, Schweinfurtu i Kitzingenu. Po završetku svete mise u crkvi St. Michael hrvatski vjernici su nastavili druženje u župnoj dvorani.