Akademiji su nazočili mjesni vladika Kiro Stojanov, vladika ruskokrsturski Đuro Džudžar, križevački vladika Milan Stipić, sofijski vladika Petko Valov, svećenici Strumičko-skopske biskupije, sestre euharistinke kao i vjernici iz više župa. Akademija je počela Molebenom Presvetoj Bogorodici koju je predvodio katedralni župnik o. Spaso Ristov.

Prvo predavanje održao je mons. Stojanov, koji je govorio o Katoličkoj Crkvi u Makedoniji do njezina pripojenja Križevačkoj eparhiji, u kojem je najprije dao kratak osvrt na početke kršćanstva u Makedoniji i društveno-crkvenu situaciju u kojoj je nastala Kukuška unija 1859., a potom se osvrnuo na daljnji razvoj unije.

„Stvaranjem Apostolskog vikarijata u Makedoniji formiran je pravni ustroj Katoličke Crkve bizantsko-slavenskog obreda u Makedoniji. Biskup Mladenov označava jasan smjer razvoja Katoličke Crkve u Makedoniji. Tijekom njegove službe Katolička Crkva u Makedoniji doživjela je svoj vrhunac. Godine 1888. brojila je oko sto tisuća vjernika sa 60 katoličkih župa. Taj procvat Katoličke Crkve bio je kratkog vijeka. Nesretne okolnosti koje pogađaju tu regiju negativno se odražavaju i na katolike”, rekao je.

Istaknuo je kako je nakon „tragedije koja je zadesila makedonski narod u balkanskim ratovima i Prvi svjetski rat,“ pravni status za Makedonce katolike utvrđen 19. listopada 1923. kada je odredbom Svete Stolice postao sastavni dio Križevačke eparhije, a 28. lipnja 1924. stvoren je и Makedonski dekanat sv. Ćirila i Metoda.

Križevački vladika Milan Stipić govorio je o temi „Križevska eparhija i makedonski katolici bizantskog obreda u 20. stoljeću“. Na početku je, pozdravljajući domaćeg biskupa Stojanova, prisutne biskupe, svećenike, vjernike i hodočasničku skupinu iz Hrvatske, istaknuo kako mu je posebna čast što može govoriti na tome slavlju. Potom je iznio kratki osvrt na povijest Križevačke eparhije. Pojasnio je povezanost Križevačke eparhije s Crkvom u Makedoniji, podsjetivši na biskupa Dionizija Njaradija i njegove pastoralne posjete Makedoniji, a spomenuo je i druge biskupe i svećenike iz Križevačke eparhije povezane s Crkvom u Makedoniji, među kojima i oca Joakima Dudađa, od kojeg ga, kako je rekao, mnogo slušao o Crkvi u Makedoniji.

Župnik u Ohridu o. Oliver Tantushev govorio je o temi „Značaj radovske župe za Katoličku Crkvu u Makedoniji“ u kojoj je istaknuo ulogu Radova i svećenika koji su u njemu djelovali, posebno u onim teškim godinama nakon Balkanskih ratova, za očuvanje Katoličke Crkve. „Pravo je čudo da postojimo unatoč svim progonima i pritiscima koje su imali naši preci“, istaknuo je.

U posljednjem predavanju protojerej stavrofor o. Zoran I. Stojanov je govorio o temi „Dekanat sv. Ćirila i Metoda kroz godine“. U govoru je prikazao društveno-crkvenu situaciju u vrijeme nastanka dekanata, kao i razvoj dekanata kroz godine, spomenuvši sve dekane, počevši od o. Hristofora Dimitra Nazova, o. Atanasija Ivanov, potom je spomenuo i biskupa Herbuta, koji je neko vrijeme sam upravljao dekanatom do imenovanja dekanom o. Dimitra Taševa, o. Georgija Trajkova, o. Tomu Angelova od kojeg je o. Zoran preuzeo dekanat 1. prosinca 2014. godine.

Istaknuo je kako za djelovanje dekanata, koji je dio Strmučko-skopske biskupije, zaslugu ima biskup Stojanov koji kao pravi pastir podupire njegovo djelovanje, uvijek nastojeći uzdizati duhovni život, osobnom sudjelovanje u molitvenom životu.

„Kada se prisjetimo što je sve prošao dekanat, kao institucija i crkvena jedinica, posebno u vrijeme prvog dekana o. Hristofora Dimitra Nazova, i naravno da je svaki dekan dao svoj doprinos, danas s ponosom možemo reći hvala svima i od srca im želimo da ih dragi Bog nagradi za sve dobro što su učinili“, istaknuo je. 

O. Stojanov također je izrazio zahvalnost Križevačkoj eparhiji i križevačkim biskupima koji su, kako je rekao, očinski i mudro vršili svoje poslanje koje im je povjerila Apostolska Stolica u Vatikanu. „Svima, počevši od biskupa Dionizija Njaradija, a danas to sa svim poštovanjem želimo izraziti i križevačkom biskupu Milanu Stipiću, koji se odazvao pozivu da prisustvuje i sudjeluje svojim radom, dajući poseban doprinos otkriću zajedništva makedonskih katolika s braćom u Hrvatskoj“, naglasio je. 

Istog dana prijepodne vladike iz regije posjetili su značajna mjesta iz života Crkve na bogdansko-đevgelijskom području, a pritom su bili primljeni i od načelnika Općine Bogdanci Blaže Šapkov, općina gdje pripada Paljurci, hodočasničko mjesto u Makedonije, izvijestili su iz Dekanata.