Nasuprot tome, samo 1,6 posto osoba čita glavnu kršćansku knjigu svaki dan i 3,2 posto svaki tjedan, iako više od polovice ljudi posjeduje barem jedan tiskani primjerak. Trideset posto koristi se Biblijom barem jednom godišnje.

Reprezentativna studija, koju su vodili sociolog religije Gert Pickel i teolog Alexander Deeg, nastala je u sklopu istraživačkog projekta „Višestruka uporaba Biblije u kasnom modernom društvu“. U tu su svrhu znanstvenici iz Leipziga intervjuirali 1209 osoba koje su u Crkvi i one koji nisu članovi Crkve. Prema sveučilištu, to je prva reprezentativna svenjemačka studija na tu temu.

Pickel je rezultate protumačio kao dokaz da je Biblija „važna za društvo kao kulturna baština“ unatoč malom broju čitatelja. Devedeset posto onih koji čitaju Bibliju i 63 posto onih koji je ne čitaju vjeruje da Biblija prenosi središnje norme i vrijednosti za društvo. Četrdeset i šest posto čitatelja Biblije također smatra da se politika treba voditi na temelju Biblije.

Deeg je istaknuo priliku da se poveća interes javnosti za Bibliju s novim i kreativnim ponudama. Kao primjer je naveo projekt „929“ u Izraelu, u kojem sudionici svaki dan sami čitaju jedno od 929 poglavlja Biblije, a zatim putem aplikacije razmjenjuju ideje.

Pickel je također predložio proširenje ponude digitalne Biblije koju uglavnom koriste mlađi ljudi. Prema studiji, oko 11 posto čitatelja Biblije ima Sveto pismo kao e-knjigu, kao aplikaciju ili je čita na mrežnim stranicama na internetu. Audio Bibliju najviše koriste stariji ispitanici (9 posto). No, sociolog religije je naglasio da digitalni formati ne mogu zamijeniti tiskanu Bibliju. Pickel je nadalje objasnio da se veza s Biblijom uglavnom razvija između četvrte i četrnaeste godine. Javlja se prije svega na vjeronauku, na liturgiji te pripremi za potvrdu, a potom i pod utjecajem roditelja i baka i djedova.