Rim, (IKA) – Pod geslom “U svemu sam se prilagodio njima” održan je 2. ožujka na Papinskome sveučilištu Gregoriana studijski dan o isusovcu Matteu Ricciju. O liku toga misionara koji je postao “Kinez među Kinezima”, govorilo se s raznih gledišta, polazeći od inkulturacije sve do njegove važnosti u sadašnjoj evangelizaciji Kine.
U tome posvemašnjem prilagođavanju ključ je za upoznavanje Mattea Riccija, u tomu je njegov hod i probijanje zavjese nepovjerenja koja je dijelila njegov od okolnoga svijeta. O. Gianfranco Ghirlanda, rektor Papinskoga sveučilišta Gregoriana, pojasnio je “model apostolskog pristupa koji je Matteo Ricci prvi primijenio”. On se približava onome što danas nazivamo “dijalogom između kultura” i “međureligijskim dijalogom” pa čak i vjerskom inkulturacijom. Ghirlanda je Riccija nazvao “neophodnim uporištem” zbog posebnosti apostolskoga zvanja Družbe Isusove kao i zbog misijskog modela koji je osmislio i dovršio s “boli, patnjom, znojem i marljivošću”. Rektor je istaknuo vezu između Mattea Riccija i sveučilišta Gregoriana, koji je naslijedio Rimski kolegij, gdje je Ricci studirao od 1573. do 1577. godine. Njegov je lik sve do danas uzor za upoznavanje drugih religija i kultura, zaključio je.
O “drugome” je govorio don Mario Florio, profesor na teološkome institutu u Markama. Govoreći o Riccijevu životu u Kini opisao je razvoj metode inkulturacije. Njegova izvornost je u tome što on nije krenuo od “unaprijed pripremljenog plana” ili “već postojeće strategije”, nego od djelovanja koje je zahtijevalo prilagodbu vremenu i prilikama da bi se prenijela kršćanska poruka. Postati “Kinez među Kinezima” ostvarilo se učenjem jezika i kulture, oblačenjem sivoga odijela budističkih monaha i nošenjem brade i brijanjem glave, novim stilom života koji odgovara onome na što je Pavao VI. podsjetio u enciklici “Evangelium nuntiandi”, govoreći o evangelizaciji polazeći od osobe i “uvijek se vraćajući odnosima između osoba, te njih i Boga”. Tako je Matteo Ricci postao “kulturalni posrednik” koji zna polazeći od drugoga vrednovati kršćansku poruku koju želi prenijeti i koji se zna snaći u jezičnim i kulturnim preprekama.
O Riccijevu značenju za sadašnju evangelizaciju Kine govorio je Augustin Tsang Hing-to, profesor na sveučilištu u Tajvanu, podsjetivši kako je Matteo Ricci bio “čovjek dijaloga”, životnoga, radnog i teološkog dijaloga koji je predstavljen u knjizi “Pravi pojam o Bogu”. Profesor je nakon pohvale Riccijeve metode govorio o ogromnome gospodarskom napretku Kine i unutarnjim teškoćama koje ne pogoduju evangelizaciji.