Biskup u sažalnici piše: »Tijekom minuloga Velikog tjedna, godišnjeg spomena Isusove muke, smrti i uskrsnuća sa strepnjom smo pratili teško zdravstveno stanje djevojčice Nikoll iz Nove Gradiške, smještene u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti. Nadali smo se da će pobijediti tjelesnu ranjenost. Tuga nas je obuzela na vijest da njezin organizam nije izdržao ozljede, te da je preminula. Želio bih podijeliti svoje duboko kršćansko suosjećanje sa svima koji se danas u Novoj Gradiški ožalošćena srca opraštaju od djevojčice Nikoll i koji diljem Hrvatske za njom tuguju. Ona je na svoj način postala dio obitelji i rodbine svakoga od nas. Preminula je na samu svetkovinu Uskrsa, te njezin odlazak s ovoga svijeta obasjava svjetlo Pobjednika nad smrću. Isusova je riječ: „Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje“ (Iv 15,13). On je umro i za malu Nikoll, koja je u smrti odložila nemoć prolaznosti i boli te postala dionikom njegove pobjedničke ljubavi za svu vječnost.

Svoje uvjerenje da u težini njezina zdravstvenog stanja i smrću nema zadnju riječ naša nemoć nego ljubav, posvjedočili su mnogi plemeniti ljudi i igračkama, cvijećem i lampionima položenima ispred navedene zagrebačke bolnice, kao i sudjelovanjem na sprovodu u Novoj Gradiški. Sve to ujedno je znak da njezino krhko zemaljsko postojanje želimo sjediniti s Isusovom pobjedničkom ljubavlju. Nikoll se nastanila u našim srcima, te joj ostajemo duhovno blizu u molitvi, trajno je povjeravajući Božjoj ljubavi jačoj od smrti. Učvršćujemo se na taj način i u nadi da je mlada pokojnica pronašla puninu i smisao postojanja u Bogu i ispunjavamo se utjehom, koju može samo njegova ljubav darovati. Njoj ne priliči osvetnička misao ili osjećaj mržnje prema bilo kome, nego veliko srce koje zahvaljuje svima onima koji su djevojčici Nikoll bili dobri tijekom kratkoga zemaljskog života. Neka joj svijetli svjetlost vječna i neka počiva u miru Božjem!«, zaključio je biskup Škvorčević.