Nakon edukativnog dijela i druženja susret je zaključen misom u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske gdje su svi okupljeni zajedno pjesmom slavili Boga. Pjevanje je predvodio župni zbor domaćina, ali vrsnim dirigiranjem Srdoč Geraci i mr. art. Josipa Mežnarića u pjevanje su bili uključeni svi pjevači i narod okupljen na misnom slavlju. Orgulje je svirala s. Regina Kristanić, koja je desetljećima bila orguljašica katedralnog zbora.

Misu je predvodio krčki biskup, nekadašnji župnik Gospe Lurdske, Ivica Petanjak koji je podsjetio na značajne jubileje koji su povod slavlju. Osim Gospinog blagdana, župa Gospe Lurdske slavi 100. godišnjicu osnutka, a to vrijedi i za još dvije župe Prvostolnog dekanata. Osim toga franjevci kao i cijela Crkva slave veliki jubilej, 800. obljetnicu postavljanja prvih jaslica sv. Franje Asiškog. „Zbog toga je i papa Franjo odredio da svi koji od danas do Svijećnice, 2. veljače, hodočaste u neku franjevačku crkvu i mole ispred jaslica, primaju milost potpunog oprosta, uz ispunjavanje uobičajenih uvjeta, ispovijed, pričest, molitva na nakanu Svetog Oca i odricanje od grijeha“, rekao je biskup.

Vjernike je podsjetio da je Isusovim uskrsnućem i sakramentom krštenja kojim se briše istočni grijeh, svima dana milost da žive bez grijeha. „To nama naravno nije moguće. Ali ako u nama postoji želja i poniznost onda će nam u tome i Bog pomoći“, rekao je biskup te podsjetio na milost oprosta grijeha u franjevačkim crkvama povodom 800. obljetnice prvih jaslica koje je uprizorio njihov utemeljitelj.

U edukativnom predavanju održanom prije mise u Nadbiskupskom domu Srdoč Geraci pjevačima je govorila o ulozi zbora u liturgijskom slavlju. Zbor predstavlja srce glazbene animacije liturgijskog slavlja, ali zbor mora biti u službi obreda, odnosno paziti na različite glazbene oblike, čineći ih istinitima u njihovoj izvedbi, istaknula je.

„Zadaća liturgijskog zbora je uvoditi, podržavati, izmjenjivati se i animirati pjevanje cijelog vjerničkog skupa. U nekim dijelovima mise zbor mora višeglasno pjevati pogotovo za veće blagdane. Može izvoditi pjesme na hrvatskom, na staroslavenskom ili latinskom jeziku, motete ili gregorijanske napjeve; a vjernici mogu pratiti tekstove pjesama u knjižici ili jednostavno pobožno slušati te pjesme. Ali uvijek stoji upozorenje, zbor ne može prisvojiti sve pjesme za sebe, da ne postane koncert na misi“, rekla je predavačica. Navela je i niz primjera i skladbi iz prakse te potaknula pjevače na stalno vježbanje i usavršavanje te uzoran i dostojanstven vjernički život. „Od strane članova zbora potrebna je poniznost, dostupnost i služenje cijeloj župnoj zajednici; zbor će tako moći obavljati doista važnu liturgijsku funkciju“, istaknula je.