Budi dio naše mreže
Izbornik

Sv. Ćiril i Metod proslavljeni u sušačkoj župi

Rijeka (IKA)

Riječka župa na Sušaku 14. veljače proslavila je svoje zaštitnike sv. Ćirila i Metoda euharistijskim slavljem kojega je predvodio nadbiskup Ivan Devčić.

Župljani su se s ponosom prisjetili te dvojice velikana crkvene povijesti koji su zaštitnici župe, ali zajedno sa sv. Benediktom i zaštitnici cijele Europe.

Slavenski narodi, koje su Sveta Braća evangelizirali, tradicionalno njihov blagdan slave 5. srpnja kada je upravo zahvaljujući njima dopuštena jedinstvena povlastica unutar Rimokatoličke Crkve, uporaba slavenskog jezika u bogoslužju. No, od 1981. godine, Kongregacija za sakramente i bogoštovlje odredila je da da se njihov spomen slavi 14. veljače, na dan kad je umro sv. Ćiril. Kako se ove godine navršilo 1150. godina od smrti svetog Ćirila bio je to važan povod za svečano slavlje u župi na Sušaku. Euharistiju je animirao župni zbor koji je pjevao liturgijske pjesme na staroslavenskom jeziku.

Nadbiskup je u propovijedi podsjetio na važnost dvojice braće koji su u 9. stoljeću s Radosnom viješću upoznali slavenske narode. O značenju njihove misije kasnije su svjedočili brojni pape koji su na razne načine iskazivali veliko poštovanje Svetoj Braći. O tome svjedoči i odluka sv. Ivana Pavla II. iz 1980. godine da sv. Benediktu, kojeg je papa Pavao VI. 1965. godine proglasio zaštitnikom Europe, kao suzaštitnike Starog kontinenta pridruži i sv. Ćirila i Metoda. „Papa Ivan Pavao II. to je objasnio riječima: ‘Zaista geografski i općenito gledano, Europa je plod takoreći dvaju tokova tradicija na koje se nadovezuju i dva različita oblika kulture što se, dakako, uzajamno dopunjavaju. Sveti Benedikt je osobito oblikovao Zapadnu i Srednju Europu, a po benediktinskim je središtima dopro i u druge krajeve zemlje. On se nekako nalazi na čelu one kulturne struje koja potječe iz Rima, sjedišta nasljednika sv. Petra. A sveta solunska braća predstavljaju najprije drevnu grčku kulturu te susljedno zračenje carigradske Crkve i istočne predaje, što je sve tako duboko obilježilo duhovnost i kulturu tolikih naroda i zemalja Istočne Europe’. Iz tog je razloga papa Ivan Pavao II. smatrao da je proglašenje sv. Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe u skladu sa znakovima vremena“, objasnio je nadbiskup Devčić. Okupljene vjernike nadbiskup je potaknuo da poput Svete Braće prenose evanđelje i svjedoče vjeru ljudima oko sebe.

Na kraju mise ispred župljana ove župe, zahvalu nadbiskupu za predvođenje slavlja i župniku Siniši Vujčiću uputila je vjeroučiteljica Marija Kasumović.