Istraživanje se temelji na anketi koju je agencija provela među (nad)biskupijama. Varšavska nadbiskupija zabilježila je ove godine najviše novih svećenika, njih 14. Po deset svećenika zaređeno je u nadbiskupiji Wrocław i biskupiji Tarnów, devet u nadbiskupiji Przemyśl i osam u nadbiskupijama Poznań i Katowice te u biskupiji Opole.

U većini drugih biskupija broj ređenja bio je između dva i sedam. Po jedan svećenik zaređen je u nadbiskupijama Łódź i Gniezno te u biskupijama Bydgoszcz i Drohiczyn. Ponovno postoji biskupija u kojoj nema svećeničkih ređenja: nakon nadbiskupije Warmia prošle godine, ovaj put je to biskupija Lowicz.

Ukupno je 17 manje zaređenih nego lani, dok je primjerice 2013. godini u Poljskoj bio 401 novozaređeni svećenik, što je dvostruko više nego ovogodišnjih 198. Broj se godinama brzo smanjuje.

Broj novozaređenih redovničkih svećenika je 86. Prema novinskoj agenciji, također se bilježi značajan pad u odnosu na prethodne godine. Međutim, nisu navedene točne usporedne brojke. No, 2023. godine nije bilo svećeničkih ređenja u čak 36 redovničkih zajednica.

Glede razloga pada svećeničkih ređenja nezaobilazno je pitanje skandala izazvanih seksualnim zlostavljanjima i zataškavanjima. Tako je, na konferenciji o zaštiti maloljetnika u Varšavi, češki sociolog, filozof religije i svećenik Tomáš Halík prije dvije godine rekao da je Poljska zemlja s trenutno najbržim procesom sekularizacije. No „seksualno zlostavljanje samo je jedan vid problema. Ako Crkva u Poljskoj sada ne uspije shvatiti trenutnu krizu kao kairos i poziv na duboke reforme, osobito ako Crkva ne otkrije poljskom društvu – a posebno mladom naraštaju – drugačije lice kršćanstva, proces sekularizacije u Poljskoj bit će još radikalniji nego što je to bio slučaj u Španjolskoj i Irskoj“, kazao je teolog Halík, izvijestila je tom prilikom Katolička tiskovna agencija.