Budi dio naše mreže
Izbornik

Svečana primopredaja procesijskog križa u crkvi sv. Frane u Zadru (2)

Zadar (IKA)

Tijekom svečane primopredaje procesijskog križa, velikog hrvatskog kulturnog dobra, u crkvi sv. Frane u Zadru u petak, 4. kolovoza, predstavnici ustanova koji su sudjelovali u procesu povrata toga križa iz 14. st. održali su prigodne govore.

Fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima zahvalio je svima koji su pomogli da se križ vrati svom domu u samostan sv. Frane. „Isus nas uči da je križ mjesto preobraženja, mjesto na kojem je Bog pokazao koliko je spreman ići daleko, da ti kaže da te ljubi. Da te voli takvog kakav jesi, ali te i poziva na obraćenje. Križ čijem se povratku radujemo je križ koji se nosio u procesijama. Vjerujemo da nas hod za križem u procesiji preobražava, čini boljim ljudima, dovodi u smisao našeg postojanja, cilju i ljubavi. Odbacujući križ, odbacili bismo i sredstvo našeg preobraženja ali i da postanemo više ljudi. Križ koji nosimo s ljubavlju preobražava naša srca i djeluje na ljude oko nas“ rekao je provincijal Šanko. Smatra da događaj povrata križa ima smisla „ako nas čini više ljudima, više bližnjima. Sveci prikazani na tom križu nosili su svoje križeve ne osuđujući i ne vraćajući zlo za zlo, nego su blagoslivljali. Neka i ovaj križ donese blagoslov samostanu sv. Frane, Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima i svim Zadranima. Neka bude na Božju slavu, a nama na spasenje“, poručio je provincijal Šanko.

Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija RH, istaknula je da je taj križ jedno od najvrjednijih kulturnih dobara ikada vraćeno u Hrvatsku, u smislu vrijednosti za hrvatsku baštinu, osobito za grad Zadar.

„Taj križ je iznimno vrijedan jer je istraživanjima dokazano da je nastao upravo po narudžbi u Zadru, na njemu su likovi svetaca koji su vezani za povijest Zadra. To je i na simboličkoj razini jako važan događaj jer je križ bio ukraden. Obitelj Lia ga je legalno kupila. Kada se otkrilo da se radi o ukradenom predmetu, započeli su razgovori koji su trajali od 2009. do danas.

Međutim, obitelj Lia učinila je gestu i odlučili su vratiti križ u Hrvatsku. Stoga mi je jako drago da su u Zadru i predstavnici obitelji Lia, gradonačelnik La Spezije i predstavnik karabinjera, dakle, svi koji su s hrvatskim službama u Ministarstvu, s policijom, Veleposlanstvom RH u Rimu, franjevcima i stručnjacima, bili uključeni u proces i radili na tome da se križ vrati“, rekla je ministrica Koržinek. Zahvalila je svima koji su sudjelovali u tom „po svemu posebnom procesu povratka križa u Zadar.“

„Kroz protekle godine, uz puno stručnog rada, u tom procesu bilo je puno ljubavi i puno posvećenosti poslu. Puno ljubavi onih koji su istraživali našu kulturnu baštinu, ne samo hrvatski stručnjaci, nego i inozemni; puno ljubavi u obitelji Lia i Amadea Lia koji je kupio taj križ u dobroj vjeri, misleći da kupuje nešto što pripada talijanskoj kulturnoj baštini i time vraća natrag u svoju domovinu. Puno posvećenosti kolega u Ministarstvu kulture i medija RH te Ministarstvu vanjskih poslova, karabinjera i hrvatskih policajaca – i priča koja je započela kao vrlo ružna epizoda 1974., dobiva sretan epilog. O tome će se govoriti, pisati i prenositi kolegama taj dobar primjer.

Moramo biti svjesni da je križ legalno kupljen i nije postojala legalna obveza njegovog vraćanja. Bilo bi jako teško pravnim putem taj križ vratiti u Hrvatsku. Zato posebna zahvalnost Hrvatske ide obitelji Lia, karabinjerima i gradu La Spezia koji su učinili gestu koja će po svojoj vrijednosti ostati dugo među nama i nadam se, otvoriti nove suradnje između Zadra i La Spezije, između hrvatskih i talijanskih stručnjaka, povjesničara umjetnosti, policajaca i karabinjera i svih koji su sve ove godine vjerovali, tražili taj križ. Dijelim s vama veliku radost da se križ vraća tamo gdje i pripada“, poručila je ministrica Koržinek.

Na svečanosti je bio i Ricardo Lia, sin istaknutog kolekcionara Amadea Lia koji je križ, nakon što je bio ukraden, kupio 1975. na vrijednoj aukciji u Londonu.

„Vratiti križ u samostan sv. Frane najbolje je i jedino ispravno što smo mogli učiniti. Taj križ pripada ovom mjestu, samostanu sv. Frane i to je jednostavno jedino ispravno učiniti, da je križ opet u Zadru. Ovo je mistični prostor, puno je povijesti na ovom mjestu. Prvi put sam tu i dirnut sam boravkom u Zadru. Bio sam 10-godišnje dijete kad je moj otac kupio taj križ koji je dugo godina bio u našoj kući, dok nije darovan muzeju La Spezia. Siguran sam da bi moj otac bio više nego sretan što smo vratili križ i što smo u Zadru. Mislim da je to prava stvar koju je trebalo učiniti“, istaknuo je Lia.

Amadeo Lia kupovao je brojne umjetnine. Iz njih je učio o značenju umjetnina i saznavao o povijesti, to ga je jako radovalo. „Kasnije je poželio obradovati djecu i mlade u kraju u kojem živimo, zato je umjetnine predao gradskom muzeju u La Speziji. I križ je donirao muzeju, to je bio spontani, prirodan čin, da i drugi uče o umjetnosti, kulturi i povijesti. Kad je došlo do spoznaje i ideje da se križ vrati u Zadar gdje pripada, mislim da je to najbolje što se moglo dogoditi“, poručio je Amadeov sin Ricardo Lia.

Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija RH izrazila je radost što prigodom povratka na njegovo izvorno mjesto, predstavlja to dragocjeno kulturno dobro.

„Taj procesijski križ izrađen je od srebra, dijelom je pozlaćen i emajliran. Izveden je tehnikom punciranja i graviranja. Na prednjoj i na stražnjoj strani u središtu je prikaz Kristovog života. Na prednjoj strani je prikaz raspeća, a na stražnjoj prikaz Isusove smrti. Uokolo tih središnjih polja, na svakoj strani je pet pločica, odnosno pet polja koji prikazuju likove svetaca i svetica, uglavnom franjevaca, zaštitnika grada Zadra i donatora.

Taj podatak je jako važan jer ukazuje da je križ izrađen upravo za samostan sv. Frane u Zadru. Izradio ga je u to vrijeme najpoznatiji, čuveni zlatar Franjo iz Milana u zadarskoj radionici. On je i autor škrinje sv. Šime i škrinje relikvijara sv. Marcele koji se čuva u riznici u Ninu.

Iznenađuje minucioznost obrade i izbora detalja, ukrasnih elemenata te tehnika kojom je križ izrađen. Obrada je toliko detaljna da je svetačke likove moguće lagano i jednostavno čitati i prepoznati ih s njihovim atributima. Na vanjskom oplošju križa je niz tzv. kružnih boba, upotrijebljen je motiv bisernog niza koji uokviruje prikaze. Tu je i niz prekrasnih gotičkih četverolistova i fitomorfnih okvira.

Neki znanstvenici istraživači dosad su već pisali o križu: Ivo Petricioli, Grga Oštrić, Nikola Jakšić i Marijana Kovačević koja je 2007. napisala znanstveni članak koji je za ovu nevjerojatnu priču jako bitan.

Dr. Donald Cooper sa Sveučilišta u Cambridgeu smatra da je taj križ jedan od najočuvanijih i najljepših u Europi. To je izuzetan predmet, izuzetne kvalitete,  tehnike, posebnog ikonografskog predloška i jako važno pokretno kulturno dobro.

Povratak u Hrvatsku je jako važan. Upotpunio je kulturnu baštinu Hrvatske i Zadra, riznicu franjevačkog samostana koja čuva vrijedne artefakte. Vratio se na mjesto gdje pripada, odakle je otuđen. U znanstvenom kontekstu možda potakne neka istraživanja i nove spoznaje, sada je dostupniji zainteresiranoj javnosti, struci. Jako sam zadovoljna i sretna što je taj dragocjeni predmet vraćen tamo gdje treba biti i gdje treba ostati“, poručila je Horvatić.

Dječak Jere, sin pokojne profesorice Marijane Kovačević čiji je stručni članak pomogao dr. Cooperu u prepoznavanju porijekla križa je rekao: „Hvala svima što ste se sjetili moje mame. Moja mama bila bi sretna što se križ vratio u Zadar.“

Branko Dukić, gradonačelnik Grada Zadra dijeli radost sa svima koji brižno skrbe o našoj povijesnoj baštini. „To iznimno kulturno dobro Zadra svjedoči o dijelu zadarske i hrvatske prošlosti i našem identitetu. Taj križ jedan je od najljepših zadarskih radova hrvatske srednjovjekovne baštine. Sada je opet tamo gdje pripada i gdje svojim motivima predstavlja naš povijesni kontekst. U ime građana Zadra zahvaljujem svima koji doprinijeli povratku, hrvatskim i talijanskim institucijama i pojedincima koji su uložili svoje znanje, struku i trud, među kojima su i profesori Cooper i Kovačević.

Na tom primjeru zajedničke predanosti u provedbi postupka povrata nezakonito otuđenog kulturnog dobra, potvrđuju se prijateljski odnosi između Hrvatske i Italije. Taj čin će povezati Zadar i La Speziju i predstavlja početak prijateljstva i partnerstva između ta dva grada“, rekao je gradonačelnik Dukić. Izrazio je veliko poštovanje obitelji Lia. „Dragi gospodine Ricardo. Vaša obitelj ostala je dosljedna djelu uzornog kolekcionara Amadea Lia, njegovoj posvećenosti ljepoti umjetnosti. Iskazanom voljom i spremnošću za suradnju, povezali ste naše dvije riznice, dva grada i dvije države. Poput La Spezije, i Zadar je sada Vaš grad“, rekao je gradonačelnik Dukić u obraćanju Ricardu Liji, sinu poznatog talijanskog i europskog kolekcionara Amadea Lia.

Pierluigi Peracchini, gradonačelnik La Spezije je rekao: „Od trenutka kad smo saznali od hrvatskog veleposlanika u Italiji Jasena Mesića da postoji zahtjev za povratom križa, istog trenutka pokrenuli smo se u tom smislu i željeli smo učiniti sve što je potrebno da se križ vrati; ne samo zbog njegove materijalne vrijednosti, nego i zbog onoga što križ simbolično predstavlja. Velika je vrijednost povrata križa.

Povratom u Zadar muzej u La Speziji nije osiromašen, nego se osjećamo jako zadovoljno i sretni smo što je križ vraćen tamo gdje pripada. Mislimo da križ ne pripada samo Hrvatskoj ili Italiji, vama ili nama, nego to obogaćuje sve nas kao ljude.“

„Za grad La Speziju i za moju zemlju, biti u Zadru i sudjelovati u povratu toga važnog vjerskog simbola u crkvi sv. Frane nadilazi moje već veliko zadovoljstvo što vam se vratio taj dragocjeni predmet. To je povijesni događaj koji povezuje naše zajednice, a povezivat će i u budućnosti. Naši gradovi povezani su morem i važnom umjetničkom baštinom u povijesnom i vjerskom smislu. Od trenutka susreta s veleposlanikom Mesićem i dogovora povrata križa, bila mi je jasna važnost zajedničkog rada kako bismo što prije ostvarili cilj“, rekao je Peracchini, poručivši: „Taj križ nije samo umjetničko djelo, samo povijesni spomen nego u sebi objedinjuje osjećaj zajednice. Ima duboko značenje koje nadilazi ionako veliku materijalnu vrijednost.

Mi u La Speziji radimo na otkrivanju vrijednosti prošlosti i osjećaja ljudi koji su nekad živjeli jer to je prava baština koja je povezana s najintimnijom dušom i kulturom zajednice. Zbog toga razumijemo važnost križa za vas, suosjećamo s vama, osjećamo se bliskima s vama. I za nas je od velike važnosti činjenica da je ta umjetnina opet tu. Mi nemamo sad jednu umjetninu manje u muzeju u La Speziji, mi smo pronašli i ponovno otkrili jednu umjetninu više, i ona pripada svima nama: Talijanima, Hrvatima, Europljanima i građanima svijeta.

Suradnja u povratu te umjetnine kući važna je za vašu povijest i kulturu i prilika je za osnaženje veze između naših zemalja, most između naših zajednica. Hvala Vladi RH što nas je uključila u projekt koji je križ vratio na njegovo mjesto i u vjersku zajednicu koja je njegovim izostankom bila osiromašena 50 godina. Ponosni smo na našu suradnju više kao ljudi, nego kao javni službenici. Hvala obitelji Lia na gesti od iznimne vrijednosti i iskazanom osjećaju, zadarskim i hrvatskim vlastima na dobrodošlici, u nadi da ćemo uskoro uzvratiti“, poručio je Pierluigi Peracchini, gradonačelnik La Spezije.

Povrat križa pokazatelj je predanosti Hrvatske i Italije vrijednostima koje potiču međunarodne konvencije o povratu nezakonito otuđenih kulturnih dobara te su na svečanosti primopredaje bili i predstavnici talijanske i hrvatske policije.

Alessandro Capri, zapovjednik jedinice karabinjera za zaštitu kulturne baštine Genove je rekao: „Kad mi je zapovjednik Gianni Molinese povjerio zadatak da ću raditi na povratu vrijednog križa, znao sam da to neće biti jednostavan zadatak. Od prvih kontakata s obitelji Lia složili smo se oko važne stvari, a to je da više od ičega, jedan narod određuje njegova kulturna baština.

Mi smo to na Odjelu naše policije znali otkad smo nastali, 1969., dakle, godinu prije nego je UNESCO zatražio da i druge države usvoje Konvenciju po kojoj se treba zauzimati za povrat i čuvanje kulturne baštine. Mi u Italiji zaista puno znamo o očuvanju kulturne baštine. Naš Odjel i Ministarstvo u Italiji bavi se s jako velikom bazom podataka s jako puno predmeta. Imamo najveću svjetsku bazu podataka, više od 1 600 000 predmeta koje vodimo u našoj bazi podataka i rado smo na raspolaganju svim odjelima ministarstava Europe i službama koje se bave očuvanjem nacionalne kulturne baštine. Rado ćemo podijeliti naša iskustva sa svima. Stavljajući se na raspolaganje za dobro svih, želim da ovo bude početak lijepe suradnje i prijateljskih veza između naših slavnih naroda“, rekao je zapovjednik Molinese.

Tamara Ganoci, viša inspektorica u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija RH, govorila je o postupku povrata umjetnina i ilegalnoj trgovini umjetninama. Zahvalila je na suradnji i velikodušnoj gesti obitelji Lia i gradu La Spezia što su omogućili povrat toga kulturnog dobra u Hrvatsku. Upozorila je na „nevjerojatne razmjere devastacije i osiromašenje kulturne baštine nezakonitim prometom kulturnim dobrima koji su specifična kategorija organiziranog kriminaliteta. Njihov obujam i posljedice evidentne su i na društvenoj, kulturnoj, gospodarskoj, ekonomskoj i osobnoj razini.

Kulturno dobro otuđenjem gubi na svojoj posebnoj vrijednosti, svoj povijesni kontekst i svoje porijeklo. Ministarstvo kulture i medija RH dugi niz godina provodi aktivnosti i preventivne mjere, osobito popisivanje, stručnu obradu, valorizaciju i pravnu zaštitu kulturnih dobara. Također, Ministarstvo unaprjeđuje međunarodnu suradnju te ratificira i provodi sve relevantne međunarodne konvencije.

Bez visoke profesionalne odgovornosti kolega u Ministarstvu kulture i medija, Konzervatorskog odjela u Zadru, Ravnateljstva Policije i Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih poslova i veleposlanika Jasena Mesića, kolega s talijanske strane, karabinjera i obitelji Lia, to kulturno dobro ne bi našlo put u Hrvatsku, ne bi ga bilo moguće vratiti“, rekla je Ganoci, zaključivši: „Veliko mi je zadovoljstvo što je križ vraćen u Hrvatsku, Zadar, u samostan sv. Frane za koji je naručen, izrađen i kojemu pripada stoljećima. To je smisao našeg posla.“

Nakon održanih govora i potpisivanja dokumenta o primopredaji od strane ministrice Koržinek i fra Stipe Nosića, gvardijana samostana sv. Frane, sudionici svečanosti razgledali su križ izložen sada u staklenoj vitrini u riznici zadarskog samostana sv. Frane koja je nakon krađe umjetnina 1974. u cijelosti arhitektonski promijenila svoj sigurnosni kapacitet i muzejsku zaštitu.