Izborom datuma mons. Lingua svečanost je povezao i s izvanrednim zasjedanjem HBK 8. lipnja, ali i s povijesnim sjećanjem na 7. lipnja 879. godine, dan kada je papa Ivan VIII. blagoslovio hrvatskog kneza Branimira i priznao mu vlast nad cijelom Hrvatskom, što se smatra prvim diplomatskim priznanjem hrvatskoga naroda. Zbog toga je 7. lipnja u Hrvatskoj i Dan diplomacije.

Mons. Lingua podsjetio je da je Sveta Stolica već ušla u 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa s modernom Hrvatskom. Najavio je i obilježavanje 25. obljetnice od potpisivanja prva tri Ugovora između Svete Stolice i RH, moguće u prosincu ove ili u travnju iduće godine.

Osvrnuo se i na aktualnu situaciju u Hrvatskoj proteklih nešto više od godinu dana – potrese i pandemiju – za vrijeme kojih smo spoznali ljudsku krhkost, ali i bili svjedocima zadivljujuće solidarnosti i dirljive hrabrosti. Spomenuo je i molitvu Svetog Oca na Trgu Sv. Petra u Vatikanu za kraj pandemije, kada nas je podsjetio da smo svi “na istom brodu” te da više ne možemo razmišljati samo o sebi, već moramo nastaviti zajedno u solidarnosti koja je izlaz iz ove krize. Zato nas Papa potiče da se ugledamo u sv. Franju koji je, “gdje je god išao, sijao sjeme mira i koračao sa siromašnima, napuštenima, nemoćnima i odbačenima, s najmanjom braćom i sestrama”.

Ističući izbor 7. lipnja za obilježavanje Papina dana, mons. Lingua je istaknuo da vjernost Hrvatske Svetoj Stolici seže još iz toga vremena pape Ivana VIII. i kneza Branimira: “Od onog čuvenog 7. lipnja 879. godine do danas, vaša blizina i vaše zajedništvo sa Svetim Ocem su vrijedni divljenja. To ste dokazali nebrojeno puta tijekom stoljeća.” Nuncij je primijetio: “Znam da nije uvijek lako nepromijenjenima održati osjećaje zajedništva s Rimskim biskupom: osjećate da vas neki bolje, a neki manje dobro razumiju. No, vi ste bili uzorni u ovom odnosu, čak i u prilično teškim i kontroverznim vremenima. Od Dioklecijana do naših dana, brojni su ljudi u ovoj zemlji krvlju platili svoju vjernost Kristu, kao i Petrovu nasljedniku.”

Podsjetio je i na desetu obljetnicu pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. On je tada pohvalio “crkvenu vitalnost” koju je ovdje pronašao i pozvao na njezino jačanje s nadom da će ta vitalnost “sigurno imati pozitivne učinke na svekoliko društvo, zahvaljujući suradnji Crkve i javnih ustanova, za koju želim da bude uvijek jasna i plodna”.

Spominjući Papine dojmove nakon pohoda Hrvatskoj, nuncij Lingua je osobito istaknuo njegov govor u HNK u Zagrebu 4. lipnja, u kojem je ukazao na kršćanske korijene europskog humanizma koji u središte stavlja “čovjekovu savjest, njegovu otvorenost vrhunaravnom i istovremeno njegovu povijesnu stvarnost, koja je kadra nadahnuti raznolike političke projekte koji imaju za zajednički cilj izgrađivati sadržajnu demokraciju“. Stoga je nuncijeva poruka Hrvatskoj i jučer bila ohrabrujuća: “Ne bojte se suočiti s ‘raznovrsnim’ političkim projektima, kako ih je nazvao papa Benedikt XVI., jer samo kroz dijalog sa svima, čak i s onima koji polaze sa stajališta različitih od naših, možemo zajedno koračati prema Istini izgrađujući tako ‘socijalno prijateljstvo i bratstvo’ i, prema tome, opće dobro.”

Kako su Papinu danu nazočili i predstavnici drugih vjerskih zajednica, mons. Lingua se osvrnuo i na ekumenizam i međureligijski dijalog, teme koje se ubrajaju u prioritete pontifikata pape Franje, a nadahnjuju se na Isusovoj velikosvećeničkoj molitvi (usp. Iv 17): “U ovoj je molitvi Isusova misao upućena svima, suvremenicima i budućim učenicima, vjernicima i nevjernicima, jer u njemu smo već ‘Fratelli tutti’, kako kaže nedavno spomenuta enciklika u kojoj je Sveti Otac u ‘Dokumentu o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički suživot’, koji su u Abu Dhabiju 4. veljače 2019. potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyib, pronašao nadahnuće za promicanje kulture dijaloga, zajedničke suradnje i međusobnog upoznavanja.”

Uzvanicima se obratio i izaslanik predsjednika Vlade RH ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ističući kako se pontifikat pape Franje u Hrvatskoj prati sa simpatijom i velikim zanimanjem, te je u njemu primjetno širenje kršćanske vjere novom evangelizacijom i potporom čovječanstvu u suočavanju s velikim izazovima našega vremena: “Divimo se Papinoj odlučnosti da ostane u blizini siromašnih i ranjivih.” Nadovezujući se na riječi domaćina, nuncija Lingue, o povezanosti hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom, ministar Grlić Radman je podsjetio na bl. Alojzija Stepinca koji se uspješno suprotstavio jugoslavenskoj komunističkoj diktaturi koja je željela uspostaviti nacionalnu Crkvu i prekinuti veze s Rimom: “Nadbiskup Stepinac i vjerna hrvatska pastva bili su spremni prihvatiti veliku žrtvu kako bi ostali sastavni dio sveopće Katoličke Crkve.” Ministar je izrazio i zahvalnost sv. papi Ivanu Pavlu II. i Svetoj Stolici za sve što su učinili za Hrvatsku u teškim trenucima borbe za slobodu, demokraciju i nacionalno samoodređenje prije 30 godina. Najavio je i nastavak razvijanja izvrsnih odnosa sa Svetom Stolicom te spomenuo bliske razgovore o svim izazovima s kojima se suočava globalna politika, kao i naša moderna društva. Završno je papi Franji izrazio i najljepše želje u devetoj godini njegovog pontifikata.

Na primanju u Nuncijaturi bili su hrvatski biskupi, redovnički poglavari i poglavarice, predstavnici kršćanskih zajednica, među kojima i patrijarh SPC-a Porfirije, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović i glavni rabin Židovske zajednice u Zagrebu Luciano Moše Prelević. Državne vlasti predstavljali su: ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner, savjetnik Predsjednika RH za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Danijela Dolenec. Među uzvanicima su bili i članovi Diplomatskog zbora u RH. 

Obilježavanje Papina dana pjesmom je uveličala Klapa sv. Juraj HRM-a.