Izložbu je otvorio dr. sc. Ivica Poljičak, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića i državni tajnik u Ministarstvu kulture.

Nazočne su pozdravili dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras.

Dekan Barišić izrazio je ponos što je prva izložba na visokom učilištu, od kako je uzdignuto na položaj fakulteta, posvećena temi koja čini okosnicu njegove djelatnosti, a to je hrvatska i europska kultura: „Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnomu krajoliku cijelom duljinom svoje razvedene obale i otoka. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju. Kao što je to zorno izrazio akademik Radoslav Katičić: ‘Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj’.“ Dekan je uz to podsjetio kako je kultura bila najsnažniji poticaj i sredstvo za međunarodnu afirmaciju zemlje koja obiluje brojnim dobrima svjetske baštine: „Drevna izreka svjedoči o tome kako valja pripovijedati o prošlosti da bismo bolje mogli predvidjeti budućnost. Stoga nastavimo otkrivati Lijepu Našu, da bismo bolje upoznali Europu“.

Akademik Ježić prisjetio se kako je došlo do prvoga postavljanja izložbe, prije 25 godina, u Europskom parlamentu i drugdje.: „U Međunarodnoj paneuropskoj uniji raspravljali smo u 1995. o tome kako da predstavimo Hrvatsku u europskim tijelima i osporimo mnogobrojne predrasude o njoj kao balkanskoj zemlji, Zapadnome Balkanu i ‘tamošnjim zaraćenim plemenima’ i potaknemo približavanje i priključenje Hrvatske europskim tijelima. Tako se rodila zamisao o izložbi. Uz izložbu smo priredili priručnik o hrvatskoj kulturi, koji je objavljen na engleskome, francuskome, njemačkome i hrvatskome jeziku. On je pratio izložbu od Strasbourga, preko Pariza (Palača UNESCO), Beča, Berlina, Dresdena, Münchena, Praga, Bratislave, Budimpešte, Soluna i Kaira do Dubrovnika. Nakon Oluje porastao je međunarodni pritisak na Hrvatsku, htjeli su joj nametnuti i sankcije, ali o tom nije postignuta suglasnost u Uniji, jer se austrijski ministar Alois Mock i njegov stalni tajnik Albert de Rohan nisu s time složili. Mnoge su vlade nametnule tihe sankcije, a hrvatski su diplomati imali velikih teškoća da ih netko u vladama Europske unije u to vrijeme primi. Pomoću Paneuropske unije probili smo tu blokadu i izložbu je otvorio zastupnik u Europskom parlamentu dr. Otto von Habsburg“.

Pohvalivši izložbu rektor Boras osvrnuo se i na bogatstvo hrvatskoga nematerijalnoga kulturnoga nasljeđa: „Na izložbi su prikazane fotografije fizičkih spomenika i kulturnih dometa, ali ne smijemo zaboraviti ni one druge, možda manje materijalne, a to je hrvatsko sudjelovanje u Europi zadnjih 500 godina u znanosti“. Rektor je čestitao Fakultetu hrvatskih studija na ostvarivanju svoje misije i otvaranju prve izložbe u Zagrebu nakon jakoga potresa i poručio: „Odricati se tradicije nije u duhu hrvatskoga naroda. Moramo graditi na onome što smo do sada načinili, poštovati naše pretke, naše obitelji, a isto tako u naše društvo uključiti mlade koji će tek stasati“.

Izaslanik predsjednika Vlade osvrnuo se na napredak položaja Hrvatske u europskom kontekstu: „Spoznavajući Hrvatsku ne spoznajemo samo činjenice, koje su brojne i nepobitne, nego spoznajemo i ljubav prema svojoj domovini. Tko ima domovinu je i voli i ima ljubav prema vlastitoj domovini. Sva velika postignuća nemoguća su bez ljubavi“. Otvarajući izložbu dr. sc. Poljičak izrazio je radost što upravo s Fakulteta hrvatskih studija nakon 25 godina fotografije kreću na novo putovanje Hrvatskom i Europom.

Izložba je otvorena za studente, nastavnike i građane do 24. srpnja, priopćio je Fakultet hrvatskih studija.