Prigodne govore održali su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran govorio je o povijesnoj ulozi Matice hrvatske i o njezinu poslanju koje traje i danas: „U proteklih 180 godina izmijenilo se pet država u kojima su Hrvati živjeli, a Matica hrvatska opstala je i ostala svjetionikom hrvatske kulture, znanosti i prosvjete. Ostala je važnim čimbenikom našeg identiteta i ljubavi prema domovini. Cilj Matice hrvatske bio je i ostao izgradnja domovine na koju možemo biti ponosni i boljitak svakoga hrvatskog čovjeka. U proteklih 180 godina Matica je stekla povjerenje svoga naroda, dijeleći s tim narodom i dobro i zlo, bivajući sve vrijeme ustanovom koja nastoji našemu postojanju na ovome svijetu dati viši smisao, polazeći od one biblijske mudrosti da „ne živi čovjek samo o kruhu“. Istaknuo je da Matica nikada nije bila zagrebocentrična: „Matica se zauzimala i zauzimat će se za to da u svakom i najmanjem gradu i naselju pridonese bogatstvu društvenog i kulturnog života.“

Kazao je da nova uprava, koja je izabrana prije sedam mjeseci, nije poništila nijednu od odluka prethodnih upravnih tijela koje su se odnosile na programe u 2022. godini, ali je na ranije usvojene programe nadodala još deset važnih ciljeva samo za ovu godinu.

Naglasio je važnost uloge Matice hrvatske u afirmaciji hrvatskoga jezika, koja se posebno istaknula proglasom Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. kazavši da Matica hrvatska danas, kroz izradu nacrta Zakona o hrvatskome jeziku, želi hrvatskome jeziku dati „priliku da se samoostvari u svojoj punini.“ Zakonom će se „urediti samo javna uporaba našega materinskog jezika. Nakon usvajanja Zakona, hrvatski jezik više nikada neće biti prepušten ulici ni samovolji ljudi kojima nije stalo do hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta“.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković čestitao je Matici veliku obljetnicu, nazvavši je povijesnom vertikalom oko koje se okupljaju intelektualci i građani. Iskazao je poštovanje, uvažanje i veliko divljenje za sve što je Matica hrvatska tijekom 180 godina svojega djelovanja učinila za Hrvatsku i hrvatski narod na kulturnom, prosvjetnom, političkom, umjetničkom i znanstvenom području, kao i skrbi za demokratski društveni razvitak. Poručio je da je Matica hrvatska vezana za ključnu riječ hrvatskoga naroda, a to je identitet – sve ono što nas čini Hrvatima, što nas povezuje i ujedinjuje, čemu težimo i pripadamo tradicijom, obrazovanjem, odgojem, našom poviješću i našem doprinosu, svakoga u svom segmentu, kulturnom, prosvjetnom, umjetničkom, gospodarskom, znanstvenom ili u drugom obliku radnog stvaralaštva. Naglasio je da doprinos Matici hrvatskoj daju svi koji osjećaju Hrvatsku, svi koji žive i hrvatsku povijest i hrvatsku baštinu, ali žele pridonijeti i hrvatskoj današnjosti, a ponajviše hrvatskoj budućnosti.

Posebno je istaknuo Matičinu ulogu u vrijeme velikih globalnih promjena – ona treba biti vertikala hrvatskog društva, treba dati umirujuće, ohrabrujuće poruke, nuditi smjer, nuditi način: “U vrijeme tektonskih promjena u međunarodnoj politici, kad dolazi do gubitaka ljudskih prava i drugih vrijednosti, važno je staviti naglasak na slogu i zajedništvo. Zato je preduvjet smanjiti tenzije i onoga što društvo dovodi u stanje konflikta.” Naglasio je da Matica hrvatska ima i imat će potporu Vlade Republike Hrvatske.

U prigodnom programu nastupili su Komorni zbor „Ivan Filipović“ pod dirigentskom palicom Gorana Jerkovića dok su hrvatske pjesnike interpretirali dramski umjetnici Robert Kurbaša (O Maruliću, Hrvatski jezik, Gospa Marija, Ne može se rastati od mene) i Zlatko Ožbolt (Himna slobodi, Bele rože, Hrvatska).