Na početku predavanja dr. Parlov rekao je kako po sakramentu svetog Reda suobličen Kristu, Velikom svećeniku i Pastiru naših duša, katolički svećenik uprisutnjuje Krista u vlastiti prostor i vlastito vrijeme. „Postaje posadašnjenje Isusa Krista, odnosno nastavlja poslanje koje je Isus Krist primio od Boga Oca, a koje je izvršio u Duhu Svetom. Najkraće rečeno, poslanje katoličkog svećenika je ljudima donijeti Boga, odnosno ljudima objaviti milosrdni naum Božje ljubavi prema čovjeku. On, drugim riječima, pred ljudima predstavlja Boga u njegovoj očinskoj milosrdnoj ljubavi. Istodobno pred Bogom predstavlja i zastupa ljude, braću i sestre, koji su povjereni njegovoj pastirskoj ljubavi. Baš poput Isusa Krista katolički je svećenik posrednik između neba i zemlje; od Boga između ljudi uzet, za ljude postavljen. Danas je problem brojnih vjernika što više na svećenika ne gledaju očima vjere; ne vide više u njemu Isusa Krista nego menadžera koji obavlja povjerene mu poslove, a uglavnom gradi. Nažalost i sami svećenici sebe ne doživljavaju kao Božje poslanike koji su poslani kako bi ljude pomirivali s Bogom te ih vodili u Očev dom“. 

Predavač je i upozorio kako živimo u dezorijentiranom društvu koje je izgubilo uporišne točke, koje mu se nalazi na putu i ne zna cilj putovanja. „Problem suvremenog zapadnog društva, kojemu i sami pripadamo, jest što iz njega nestao autoritet kojega predstavlja lik oca, a takvo društvo polako ali neumoljivo tone u bezvlađe, u nasilje svih vrsta i oblika ili u suprotnost navedenoga, a to je apatija prema svemu što se događa u društvu. Čini mi se kakvo se današnje zapadno društvo, posebno ono europsko, nalazi u tom stanju. S jedne strane svako malo čujemo vijesti o neredima, terorističkim napadima, ubojstvima, silovanjima i zločinima svih vrsta, a s druge brojni mladi posve su nezainteresirani za društvo u kojemu žive. To je stanje, smatramo, usko povezano sa slabljenjem i zamračenjem uloge oca u obitelji i društvu, a u pozadini se nalazi iščeznuće lika Boga Oca iz javne društvene sfere“, rekao je te u nastavku prikazao kako se oblikovalo suvremeno post-patrijarhalno društvo, ali je i istaknuo moguća rješenja krize koja razdire suvremeno društvo bez očeva, osvrćući se posebno na ulogu katoličkog svećenika u takvom društvu.

Ustvrdio je i kako suvremeno europsko društvo proživljava duboku društvenu krizu koja svoje korijene vuče u posljednja desetljeća 19. st. kad su se pojavila određena strujanja koja su utjecala na uklanjanje lika Boga Oca iz društvenog života, a što je prema brojnim misliocima jedan od glavnih uzroka spomenute krize. „Psihoanaliza, marksizam i nihilizam, a potom i feminizam, smatrali su kako je uklanjanje Boga (Oca) s pozornice povijesti preduvjet da zapadni čovjek (i žena) konačno odraste. No, izgubivši vlastito božansko sinovstvo zapadni je čovjek otkrio kako je izgubio vlastiti identitet, kako je izgubio temelj na kojem je sve do najnovijih vremena počivala europska kultura i društvo u cjelini. Za prevladavanje trenutnih kriza koje razdiru zapadno suvremeno društvo nužno je iznova navijestiti Boga koji nije suparnik čovjeku, nego njegov partner u izgradnji života pojedinog čovjeka i društva u cjelini. Ta bi objava trebala poći od biblijske objave Boga kao Oca Isusa Krista i Oca svih ljudi koji se raduje uspjesima i sreći svoje djece. Biblijska poruka o Bogu Ocu, stvoritelju svega, i danas može donijeti poruku oslobođenja suvremenog čovjeka od svih vrsta strahova koji ga razdiru, uključujući i strah od smrti. Pred Crkvom je ozbiljna zadaća da pokuša oblikovati duhovnost za odrasle muškarce kako bi im pomogla da iznova otkriju i prihvate poziv na očinstvo, odnosno da prihvate odgovornost da s Ocem nebeskim izgrađuju bolji svijet za sebe i svoju djecu“, zaključio je dr. Parlov. 

U drugom dijelu susreta biskup Košić pozdravio je nove članove sisačkog klera, ali i zahvalio na službi i doprinosu onima koji su otišli iz biskupije. Govoreći o nadolazećim događajima biskup je posebno pozvao sve okupljene na tradicionalno hodočašće u Zrin 5. rujna kao i na proslavu zaštitnika katedrale Uzvišenje sv. Križa kada će misno slavlje predvoditi Apostolski Nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua. 

Svoje planove i aktivnosti za buduće razdoblje predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih Biskupijskih ureda. Tako je povjerenik za pastoral braka i obitelji vlč. Branko Koretić izvijestio da će u suradnji s povjerenstvom za pastoral bolesnih i starijih, povjerenstvom za pastoral mladih i Uredom za odnose s javnošću uskoro započeti program duhovnog i zabavnog karaktera, a čiji je cilj u ovoj pastoralnoj godini posvećenoj bakama i djedovima iskazati brigu i blizinu upravo s njima. 

Povjerenik za pastoral mladih vlč. Ivan Grbešić osvrnuo se na prošlu pastoralnu godinu i istaknuo kako usprkos pandemiji i ograničenjima ipak je jedan dio aktivnosti ovog povjerenstva uspješno odrađen, a najavio je i nadolazeći 2. Mladifest koji će se u održati od 11. do 13. rujna u Petrinji, te akciju „72 sata bez kompromisa“ koja ove godine kreće 15. listopada. 

Sljedeći svećenički dan bit će 1. listopada, a predavanje će održati o. Mijo Nikić.